- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:7
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:4
|
|
2004, vol. 13, br. 1, str. 65-74
|
Korovska flora na području Blaca
Weed flora in Blace region
aUniverzitet u Beogradu, Institut za biološka istraživanja 'Siniša Stanković' bUniverzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine
Sažetak
Blace se nalazi u severnom delu južne Srbije, u Topličkoj kotlini. Reljef istraživanog područja je brdsko-planinskog karaktera. Klima je umerenokonti-nentalna i pod uticajem je blizine Kopaonika i Jastrepca. Osnovni tipovi zemljišta su: gajnjača, smonica i crvenica. Floristička istraživanja su vršena u periodu od 1996. do 2000. Zabeleženo je 288 korovskih biljaka, svrstanih u 50 familija, od kojih su najzastupljenije Asteraceae (13.88%), Lamiaceae (9.37%), Poaceae (9.03%), Fabaceae (9.03%). Konstatovano je 9 različitih vrsta životnih formi, među kojima dominiraju hemikriptofite (44.8%), terofite (17.01%) i terohemikriptofite (17.01%). Spektar areal tipova čini 29 flornih elemenata, a najbrojniji su evroazijski (19.8%), subsrednjeevropski (17.1%) i subevroazijski (12.85%). U odnosu na vlažnost staništa najzastupljenija ekološka grupa korovskih biljaka su submezofite (42.36%). Prelazna grupa između polusciofita i heliofita (51.74%) je najbolje adaptirana na svetlost kao ekološki faktor. U odnosu na temperature, dominiraju mezotermne biljne vrste (60.76%). Sastav zemljišta najviše pogoduje neutrofilnoj ekološkoj grupi biljaka (61.81%), a količina azota u zemljištu mezotrofnim biljnim vrstama (44.44%). Prema dobijenim rezultatima, korovska flora okoline Blaca je veoma raznovrsna. Na florističku raznovrsnost najviše utiče kompleks ekoloških faktora: konfiguracija terena, neposredna blizina Kopaonika i Jastrepca, antropogeni faktor i prisustvo obradivih površina.
Abstract
In this article we investigated weed flora of Blace region. We performed research during four years (1996-2000). Among 288 recorded taxa (50 plant families), the most frequent representatives belong to Asteraceae (13.88%), Lamiaceae (9.37%), Poaceae (9.03%), Fahaceae (9.03%). Hemicryptophytes dominate among life forms of investigated plants (44.8%). Analysed plants belong to 29 floristic elements, and the most frequent among them are: Eurasian (19.80%), submiddleeuropean (17.71%) and subeurassian (12.85%). Considering adaptations to moisture, light, temperature, soil acidity and richness of soil in nitrogen, most of investigated plants belong to groups of submesophytes (42.36%), hemisciophytes and heliophytes (51.74%), mesothermophytes (60.76%), neutrophylous plants (61.81%) and mesotrophic (44.44%) species, respectively.
|
|
|
Reference
|
12
|
Diklić, N. (1984) Životne forme biljnih vrsta i biološki spektar flore SR Srbije. u: Sarić M.R. [ur.] Vegetacija SR Srbije, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti / SANU, I - Opšti deo, str. 291-316
|
15
|
Gajić, M.R. (1984) Florni elementi SR Srbije. u: Sarić M.R. [ur.] Vegetacija SR Srbije, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti / SANU, I Opšti deo str. 317-397
|
24
|
Javorka, S., Csapody, V. (1975) Iconographia florae partis Austro-orientalis Europae centralis. Budapest: Akadémiai Kiadó
|
81
|
Josifović, M., Stjepanović, L., Kojić, M., Diklić, N., ur. (1970-1980) Flora SR Srbije. Beograd: SANU - Odeljenje prirodno-matematičkih nauka, I-X
|
50
|
Kojić, M., Šinžar, B. (1985) Korovi. Beograd: Naučna knjiga
|
5
|
Kojić, M. (1986) Mala korovska flora - priručnik za određivanje korovskih i ruderalnih biljaka. Beograd: Naučna knjiga
|
|
Kojić, M., Popović, R., Karadžić, B. (1997) Vascularne biljke Srbije kao indikatori staništa. Beograd: Institut za istraživanja u poljoprivredi 'Srbija'
|
6
|
Mišić, Lj., Lakušić, R. (1990) Livadske biljke. Sarajevo: Svjetlost
|
3
|
Stevanović, B., Janković, M. (2001) Ekologija biljaka sa osnovama fiziološke ekologije biljaka. Beograd: NNK International
|
6
|
Stevanović, V.B. (1995) Biogeografska podela teritorije Jugoslavije. u: Stevanović V. i Vasić V. [ur.] Biodiverzitet Jugoslavije - sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja, Beograd: Biološki fakultet, T II N.l-2
|
5
|
Živković, M. (1991) Pedologija. Beograd: Poljoprivredni fakultet
|
|
|
|