Metrika

  • citati u SCIndeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:2
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2005, vol. 33, br. 1, str. 35-43
Brojnost žitnih stenica u jesen 2004. godine i dalje iznad kritične granice
Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
Sažetak
Brojnost zimujućeg imaga žitnih stenica u jesen 2004. godine, na mestima prezimljavanja, na stalnim lokalitetima Fruške gore i Deliblatske peščare, iznosila je 41,2 imaga po m2. U odnosu na prethodnu godinu, došlo je do njenog smanjenja, ali je ona i dalje iznad kritične vrednosti. Na alternativnim lokalitetima (okoline Vršca, Subotice i Bačke Topole), brojnost se kretala od 19,4-77,4 imaga po m2. Dominantna vrsta na oba stalna lokaliteta bila je Eurygaster maura (zastupljena sa 62,1%), a slede je E. austriaca(34,6%) i vrste roda Aelia(3,3%). To je prvi put da je u oba lokaliteta dominantna vrsta . Na alternativnim lokalitetima, u okolini Subotice i Bačke Topole, izrazito dominantna je vrsta E. austriaca (95,6-97,6%), dok je u okolini Vršca taj odnos približan lokalitetu Deliblatske peščare. Odnos polova vrste E. austriaca bio je 1:1,2 (ženke:mužjaci), a vrste E. maura 1:0,9. Prirodni mortalitet imaga na mestima prezimljavanja u jesen 2004. godine bio je 0,7%. Od ukupnog mortaliteta, 40% je kod vrste E. austriaca, a 60% kod E. maura. Na osnovu brojnosti imaga na mestima prezimljavanja u jesen 2004. godine, koji je značajno iznad kritične vrednosti (30 imaga po m2), može se očekivati da će žitne stenice biti značajan problem u vegetaciji 2005. godine. Međutim, to zavisi od niza faktora, od kojih su najznačajniji klimatski uslovi u periodu april - juni i aktivnosti jajnih parazita, predatora i gljivičnih oboljenja u to vreme. U cilju određivanja potrebe zaštite od žitnih stenica, neophodno je u proleće, nakon doletanja sa mesta prezimljavanja na useve pšenice, utvrditi njihovu brojnost, pratiti kopulaciju i polaganje jaja, piljenje i razviće larvi i prelazak u imaga nove generacije.
Reference
Balarin, I., Jovanić, M. (1965) Poznavanje i suzbijanje žitnih stenica. Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u poljoprivredi, Beograd, sv. 7/65, separat 113, 1-11
Jovanić, M. (1972) Prilog proučavanju žitnih stenica sa posebnim osvrtom na Eurygaster vrste. Zbornik radova Instituta za poljoprivredna istraživanja, Novi Sad, VIII, 8, 129-156
Jovanić, M. (1975) Mogućnosti predviđanja jačine pojave žitnih stenica u Vojvodini. Žito-hleb, 2, 1, 30-32
Stamenković, S. (2004) Stanje istraženosti žitnih stenica (Eurygaster spp. iAelia spp) u Srbiji /Sunn Pests (Eurygaster spp. and Aelia spp) research in Serbia. u: Kongres o zaštiti bilja (V), Zlatibor, Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije, str. 36-37
Stamenković, S. (1987) Utvrđivanje brojnosti žitnih stenica na mestima prezimljavanja u jesen 1986. godine. Glasnik zaštite bilja, Zagreb, X, 1, 1-5
Stamenković, S. (2002) Nagli porast brojnosti žitnih stenica u 2001. godini. Biljni lekar, vol. 30, br. 1, str. 27-31
Stamenković, S. (2003) Smanjenje brojnosti žitnih stenica u jesen 2002. godine. Biljni lekar, vol. 31, br. 1, str. 20-23
Stamenković, S. (2004) Visoka brojnost žitnih stenica na mestima prezimljavanja u jesen 2003. godine. Biljni lekar, vol. 32, br. 1, str. 20-27
Stamenković, S. (2004) Oštećenja od žitnih stenica. Biljni lekar, vol. 32, br. 6, str. 437-444
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 02.06.2007.