Metrika

  • citati u SCIndeksu: [3]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:6
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2010, vol. 16, br. 1-2, str. 9-20
Studija o samolečenju pacijenata u ambulantama opšte medicine u Srbiji
aDom zdravlja, Zrenjanin
bDom zdravlja Voždovac, Beograd
cDom zdravlja Zvezdara, Beograd
dDom zdravlja, Novi Beograd
eDom zdravlja Stari grad, Beograd
fZavod za zdravstvenu zaštitu radnika MUP-a, Beograd
gDom zdravlja, Obrenovac
hDom zdravlja, Zaječar
iDom zdravlja, Valjevo
jDom zdravlja, Niš
kDom zdravlja, Kruševac
lDom zdravlja, Bujanovac
mDom zdravlja, Novi Sad
nDom zdravlja, Pančevo
oDom zdravlja, Šabac

e-adresapetrovkiurski@nadlanu
Ključne reči: samolečenje; lekovi i pomoćna lekovita sredstva
Sažetak
Uvod. Pod samolečenjem se podrazumeva upotreba lekova, drugih lekovitih sredstava i pomagala bez preporuke lekara. Cilj rada. Sagledati veličinu pojave samolečenja, ispitati u kakvom je odnosu sa polnom, starosnom i obrazovnom strukturom ispitanika i utvrditi razloge. Metod. Formiran je Upitnik o samolečenju pacijenata kao osnovni instrument istraživanja. Istraživanje je sprovedeno tokom pet radnih dana (4. do 8. maja 2009.) među pacijentima u ambulantama opšte medicine u domovima zdravlja na teritoriji cele Srbije. Pre popunjavanja Upitnika pacijenti su dobili obaveštenje o istraživanju i svojim potpisom dali pismenu saglasnost da u njemu učestvuju. Rezultati. Upitnik je popunilo 8.778 ispitanika oba pola, prosečne starosti 53,8 ± 18,94 godine iz Beograda, Zrenjanina, Pančeva, Novog Sada, Niša, Valjeva, Zaječara, Obrenovca, Kruševca, Šapca i Bujanovca. Od ukupnog broja, 3.592 osobe su bile muškog i 5.186 ženskog pola i čak 79,78% su se sami lečili. U odnosu na polnu strukturu, samolečenju češće pribegavaju osobe ženskog pola (81,82% žena i 76,74% muškaraca). Osobe koje su se same lečile statistički su značajno mlađeg životnog doba. Što se tiče kvalifikacione strukture, najveći procenat ovih pacijenata je sa višom i visokom školom (82,44%). Najčešći razlog za samolečenje je dostupnost lekova i lekovitih sredstava bez recepta u apotekama, a potom da zbog velikih gužvi ne mogu da dođu do svog izabranog lekara kada im je potrebno. U samolečenju se najčešće koriste biljni preparati (58,22%) i lekovi (47,44%). Stepen obrazovanja nema uticaja na izbor sredstava za samolečenje. Pri opredeljivanju za pomoćna lekovita sredstva, pacijenti se najčešće rukovode ubeđenjem da su ona manje štetna od lekova (39,47%) i radi preventive (37,20%). Zaključak. Samolečenje je veoma zastupljeno kod naših pacijenata, za šta se opredeljuju uglavnom osobe mlađeg životnog doba. Najčešći razlog za samolečenje je dostupnost lekova i lekovitih sredstava bez recepta u svim apotekama, a potom velike gužve kod izabranih lekara. Ono što zabrinjava jeste da skoro polovina pacijenata koji se sami leče - koristi lekove (47,44%). Neophodna je podrška zdravstvenih profesionalaca u edukaciji o samolečenju, naročito u pretrpanom sistemu zdravstvene zaštite, kao i radi većeg uključivanja pojedinaca u brizi o sopstvenom zdravlju.
Reference
Abebe, W. (2002) Herbal medication: potential for adverse interactions with analgesic drugs. Journal of clinical pharmacy and therapeutics, 27(6): 391-401
Aljinović-Vučić, V., Trkulja, V., Lacković, Z. (2005) Content of Home Pharmacies and Self- Medication Practices in Households of Pharmacy and Medical Students in Zagreb. Croat Med J, 46(1), str. 74-80
Berzanskye, A., Valinteliene, R., Haaijer-Ruskamp, F.M., Gurevicius, R., Grigoryan, L. (2006) Self-medication with antibiotics in Lithuania. International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health, Volume 19(4), str. 246-253
Castel, J.M., Laporte, J.R., Reggi, V. (1997) Multicenter study on self-medication and self-prescription in six Latin American countries. Clinical Pharmacology & Therapeutics, 61, str. 488-493
de Bolle, L., Mehuys, E., Adriaens, E., Remon, J.P., van Bortel, L., Christiaens, T. (2008) Home medication cabinets and self-medication: A source of potential health threats?. Annals of Pharmacotherapy, 42(4): 572
de Loyola, F.A.I., Lima-Costa, M.F., Uchoa, E. (2004) Bambuí Project: a qualitative approach to self-medication. u: Cad. Saude Publica, Rio de Janeiro Nov, Dec. 20(6
Grigorian, L., i dr. (2006) Self-medications with antibiotics in the general population: A survey in nineteen European countries. Emerg Infect Dis, 12(3):452-459
Grigoryan, L., Burgerhof, J.G.M., Haaijer-Ruskamp, F.M., Degener, J.E., Deschepper, R., Monnet, D.L., di Matteo, A., Scicluna, E.A., Bara, A., Lundborg, C.S., Birkin, J. (2007) Is self-medication with antibiotics in Europe driven by prescribed use?. Journal of antimicrobial chemotherapy, 59(1): 152-6
Hughes, C.M., Mcelnay, J.C., Fleming, G.F. (2001) Benefits and risks of self medication. Drug safety, 24(14): 1027-37
Mainous, A.G., Diaz, V.A., Carnemolla, M.S. (2008) Factors Affecting Latino Adults' Use of Antibiotics for Self-Medication. Journal of the American Board of Family Medicine, 21(2): 128
Menniti-Ippolito, F., Gargiulo, L., Bologna, E., Forcella, E., Raschetti, R. (2002) Use of unconventional medicine in Italy: A nation-wide survey. European journal of clinical pharmacology, 58(1): 61-4
Shankar, P.R., Partha, P., Shenoy, N. (2002) Self-medication and non-doctor prescription practices in Pokhara valley, Western Nepal: A questionnaire-based study. BMC family practice, 3(1): 17
Shankar, P., Kumar, P., Theodore, A.M., Partha, P., Shenoy, N. (2003) A survey of drug use patterns in western Nepal. Singapure Med. J., 44(7):352-356
Sweileh, W.M. (2004) Self-medication and over-the-counter practices: A study in Palestine. Journal Al-Aqsa Unv. Nablus, Palestina., 8
Worku, S., Abebe, G. (2003) Practice of selfmedication in Jimma Town. Ethiopian Journal of Health Development, 17(2):111-116
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: originalan članak
objavljen u SCIndeksu: 15.06.2010.

Povezani članci

Nema povezanih članaka