Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:10
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2010, vol. 16, br. 1-2, str. 56-62
Inhalatorni alergeni kao uzročnici bronhijalne astme
Dom zdravlja, Ruma

e-adresad.zivanovic@nadlanu.com
Sažetak
Uvod. Astma je hronična bolest disajnih puteva, koja se karakteriše reverzibilnom opstrukcijom protoka vazduha, bronhijalnom hipersenzibilizacijom i patološkim nalazom inflamacije svih struktura disajnih puteva. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 300 miliona ljudi u svetu boluje od astme. U patofiziologiji astme mnoge ćelije imaju značajnu ulogu: mast ćelije, eozinofili i T-limfociti. Ona je rezultat imunih događaja u brohnijalnom stablu i obično je povezana s tipom I reakcije preosetljivosti. Atopija se definiše kao lična ili porodična predispozicija. Najčešći inhalatorni alergeni su: grinje, kućna prašina, poleni korova, trava i drveća. Svaki astmatičar treba da uradi kožni test (Prick test) za utvrđivanje atopije i identifikaciju alergena. Cilj rada. Ispitati povezanost inhalatornih alergena i astme i utvrditi koji su najčešći inhalatorni alergeni koji izazivaju astmu. Metod. Sprovedena je retrospektivna studija u Domu zdravlja Ruma, Služba pneumoftiziologije. Uključena su 92 pacijenta obolela od astme, stariji od 18 godina; 60 (65,2%) žena i 32 (34,8%) muškaraca. Pregledani su zdravstveni kartoni pacijenata kojima je od 1. januara 2007. do 31. decembra 2009. godine postavljena dijagnoza bronhijalne astme. Analizirani su rezulati kožnih testova (Prick test) na inhalatorne alergene kod obolelih od astme. U statističkoj analizi upotrebljavan je χ² test. Rezultati. Pozitivan kožni test na inhalatorne alergene je imalo 66 (71,7%) ispitanika. Najčešći inhalatorni alergeni su grinje (57,5%), kućna prašina (53%), poleni trava (44%), korova (34,8%), drveća (9%), buđ (7,5%), dlaka mačke (6%), dlaka psa (3%), perje (7,5%). Oko 83,3% ispitanika je imalo pozitivan odgovor na dva ili više alergena. Nije postojala statistički značajna razlika u rezultatima senzibilizacije na inhalatorne alergene između 2007-2008. i 2009 godine (χ²=1,185; p>0,05). Postojala je statistički značajna korelacija između hipersenzitivnosti i astme (χ²=37,2; p<0,01). Zaključak. Kožni alergotest je pouzdan i reproduktivan u dijagnozi uzročnika alergije. Astma je u visokom procentu povezana sa alergijom. Edukacija pacijenata je veoma značajan segment u lečenju astme i potrebno je sprovoditi je stalno, prilikom svake posete lekaru.
Reference
*** (2008) GINA Workshop Report: Global Strategy for Asthma Management and Prevention. NIH Publication, No. 02-3659
*** (1996) Variations in the prevalence of respiratory symptoms, self-reported asthma attacks, and use of asthma medication in the European Community Respiratory Health Survey (ECRHS). Eur Respir J, 9(4): 687-95
Akerman, M., Valentine-Maher, S., Rao, M., Taningco, G., Khan, R., Tuysugoglu, G., Joks, R. (2003) Allergen sensitivity and asthma severity at an inner city asthma center. Journal of asthma, 40(1): 55-62
Akulov, D., Vilić-Brajić, K., Spasić, D., Čantrak, S., Santrač-Stijak, G. (2008) Dijagnostika bronhijalne astme i hronične opstruktivne bolesti pluća primenom upitnika internacionalne grupe za respiratorne bolesti. Opšta medicina, vol. 14, br. 3-4, str. 132-138
Belić, B., Andrić, R. (2002) Kožni alergijski 'prick' test u dijagnostici rinosinusogenih oboljenja. Praxis medica, vol. 30, br. 1-2, str. 7-11
Castro-Giner, F., Kunzli, N., Jacquemin, B., Forsberg, B., Cid, R., Sunyer, J., Jarvis, D., Briggs, D., Vienneau, D., Norback, D., Gonzalez, J.R., Guerra, S., Janson, C., Anto, J., Wjst, M., Heinr (2009) Traffic-related air pollution, oxidative stress genes, and asthma (ECHRS). Environmental health perspectives, 117(12): 1919-24
Louis, R., Lau, L.C., Bron, A.O., Roldaan, A.C., Radermecker, M., Djukanovic, R. (2000) The relationship between airways inflammation and asthma severity. American journal of respiratory and critical care medicine, 161(1): 9-16
Nestorović, B. (1998) Pedijatrijska alergologija. Kragujevac: Prizma
Ramey, F.A., Schoenwetter, W.F.T.W., Weiss,, Weaterman, D., Majid, N., Markons, L.E. (2005) Sensitization to common allergens in adults with asthma. JABFP, 8:434-9
Stanojev-Jovanović, D., Petrović, M., Andrijević, I., Jarić, D., Krunić, S., Maksimović, O. (2001) Nasledna alergijska astma. Pneumon, 39(1-4): 19-22
The International Study of Asthma and Allergies in Childhood (I.S.S.A.C) Steering Committee (1998) Worldwide variation in prevalence of symptoms of asthma, allergic rhinoconjunctivitis, and atopic eczema: ISAAC. The International Study of Asthma and Allergies in Childhood (ISAAC) Steering Committee. Lancet, 351(9111): 1225-32
Topalović, S. (2006) Geografski faktori pojave i razvoja alergija respiratornih organa kod dece školskog uzrasta u Beogradu. Beograd: Geografski fakultet, magistarska teza
Zureik, M., Neukirch, C., Leynaert, B., Liard, R., Bousquet, J., Neukirch, F. (2002) Sensitisation to airborne moulds and severity of asthma: Cross sectional study from European Community respiratory health survey. BMJ (Clinical research ed.), 325(7361): 411-4
Zvezdin, B.S., Radišić, P.K., Kojičić, M., Obradović-Anđelić, S., Jarić, D., Tepavac, A., Vrtunski-More, L. (2004) Alergijske bolesti respiratornog trakta i polen ambrozije kao njihov uzročni faktor. Pneumon, br. 41, str. 9-16
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: originalan članak
objavljen u SCIndeksu: 15.06.2010.

Povezani članci

Nema povezanih članaka