Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:15
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2011, vol. 17, br. 1-2, str. 36-42
Radiološki praćen tok vanbolničkih pneumonija i najčešće primenjeni antibiotici
Dom zdravlja, Ruma

e-adresanajic21@open.telekom.rs
Sažetak
Uvod. Incidencija obolevanja od pneumonije u svetu iznosi oko 1% do 1,5%, a povećava se sa starošću i postojanjem pridruženih oboljenja na 2,5% do 4,5%. Prema podacima Američkog torakalnog društva pneumonije su šesti vodeći uzrok smrti u svetu i prvi uzrok smrtnosti od infektivnih bolesti. Dijagnoza pneumonije se postavlja na osnovu kliničke slike, fizikalnog, radiološkog i mikrobiološkog nalaza. Najprihvaćenija podela pneumonija je po mestu gde je nastala: vanbolnički stečena pneumonija, bolnička pneumonija, pneumonija u jedinici intenzivne nege. Za procenu težine pneumonije i određivanja mesta gde će se lečiti, postoje različiti bodovni (ssoring) sistemi. Terapija vanbolničkih pneumonija je u većini slučajeva empirijska. Cilj rada. Utvrditi vremenski period radiološke regresije vanbolnički stečenih pneumonija i najčešće primenjenu antibiotsku terapiju. Metod. Istraživanje je sprovedeno u Domu zdravlja u Rumi, Služba pneumoftiziologije, a obuhvatilo je 137 pacijenata oba pola obolelih od vanbolnički stečene pneumonije od januara 2007. do decembra 2009. godine. Rezultati. Posle mesec dana, dobru radiološku regresiju imalo je 77,2% a lošu 22,8% pacijenata. Radi definitivne dijagnoze, kod 13 (10,6%) pacijenata je urađena kompjuterizovana tomografija (CT) grudnog koša, a kod 6 (4,9%) CT grudnog koša i bronhoskopija, kod 5 je uzet sputum za pregled na bacil tuberkuloze, od kojih su 2 (1,6%) bila pozitivna. Kod 3 (2,4%) pacijenta otkriven je karcinom bronha, a kod 2 (1,6%) metastaze na plućima. Beta-laktamske antibiotike je koristilo 84,8%, makrolide 38,2%, hinolone 21,9%, tetracikline 5,7%, aminoglikozide 2,1%. Većina (53,6%) je koristila samo jedan antibiotik, dva 33,4%, tri 10,6%, a četiri antibiotika 2,4%. Zaključak. Empirijska terapija se sprovodi odmah po otkrivanju bolesti, nakon osnovne rutinske dijagnostike, bez poznatog izolovanog uzročnika. Izbor antibiotika zavisi od očekivanog uzročnika na osnovu saznanja o najčešćem prouzrokovaču, a na koje izabrani lek deluje. Posle mesec dana, većina pacijenata u našoj studiji imala je potpunu regresiju pneumonije.
Reference
*** (2001) American Thoracic Society. Guidelines for the management of adults with communityacquired- pneumonia. Diagnosis, assessment of severity, antimicrobial therapy and prevention. Am J Respir Crit Care Med, 163(7):1730-54
Arnold, F.W., Summersgill, J.T., Lajoie, A.S., Peyrani, P., Marrie, T.J., Rossi, P., Blasi, F., Fernandez, P., File, T.M., Rello, J., Menendez, R., Marzoratti, L., Luna, C.M., Ramirez, J.A. (2007) A Worldwide Perspective of Atypical Pathogens in Community-acquired Pneumonia. American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, 175(10): 1086-1093
British Thoracic Society Standards of Care Committee (2001) BTS Guidelines for the management of community acquired pneumonia in adults. Thorax, 56 Suppl 4: IV1-64
Bruns, A.H.W., Oosterheert, J.J., el Moussaoui, R., Opmeer, B.C., Hoepelman, A.I.M., Prins, J.M. (2010) Pneumonia recovery: discrepancies in perspectives of the radiologist, physician and patient. Journal of general internal medicine, 25(3): 203-6
Chaubey, V.P., Pitout, J.D., Dalton, B., Ross, T., Church, D.L., Gregson, D.B., Laupland, K.B. (2010) Clinical outcome of empiric antimicrobial therapy of bacteremia due to extended-spectrum beta-lactamase producing Escherichia coli and Klebsiella pneumoniae. BMC research notes, 3: 116
Fein, A., Grossman, R., Ost, D., Farber, B., Cassiere, H. (1999) Diagnosis and management of pneumonia and other respiratory infections. Medical Publishing Company
Ponomarev, D. (2004) Bronhoskopija u dijagnostici bakterijskih pneumonija. Pneumon, br. 41, str. 46-52
Považan, Đ., Đurić, M., Kosjerina-Oštrić, V., Škrbić, D., Jović, J. (2007) Karakteristike vanbolničkih stečenih pneumonija u petnaestogodišnjem materijalu Instituta za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Pneumon, 44:78
Považan, Đ., Nenić, S. (2006) Savremeni pristup bakterijskim pneumonijama. Novi Sad: Institut za plućne bolesti Sremska Kamenica
Sánchez, H., Albala, C., Dangour, A.D., Uauy, R. (2009) Compliance with guidelines for the management of community acquired pneumonia at primary health care centers. Revista médica de Chile, 137(12): 1575-82
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: originalan članak
objavljen u SCIndeksu: 10.05.2011.

Povezani članci

Nema povezanih članaka