Metrika

  • citati u SCIndeksu: [3]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:4
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2011, vol. 17, br. 3-4, str. 136-140
Razlika u vremenskoj raspodeli poziva prvog i drugog reda hitnosti, kod bola u grudima, u Gradskom zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd

e-adresaslavoljubz3@open.telekom.rs
Ključne reči: bol u grudima; Hitna pomoć; Beograd; hitni pozivi; pozivi prvog reda hitnosti; pozivi drugog reda hitnosti; dispečer; vreme čekanja poziva
Sažetak
U radu Hitne pomoći (HP) u Beogradu na 1.763 intervencije s bolom u grudima u tri meseca septembar-novembar 2010. godine, izvršena je analiza zadržavanja kod dispečera poziva prvog i drugog reda hitnosti, pre davanja ekipama na terenu. Procena hitnosti na telefonskoj centrali Hitne pomoći u Beogradu se obavlja tako što operateri u pozivnom centru (Call centar) koriste uputstvo - protokol INDEX za prijem poziva postavljajući odgovarajuća pitanja. Iz odgovora na ta pitanja zaključuje se da li na takav poziv treba da se uputi lekarska ekipa i da li takav poziv treba da se označi kao poziv prvog ili drugog reda hitnosti. Dispečer dodeljuje pozive na izvršenje slobodnoj ekipi, za koju smatra da će najbrže stići do pozivaoca, uzimajući u obzir red hitnosti, udaljenost, uslove saobraćaja, raspored ekipa na terenu. Ekipu na terenu u HP Beograd čine lekar, medicinski tehničar i vozač obučen za pomoć u zbrinjavanju hitnih stanja. Pozivi označeni kao prvi red hitnosti ili crveni pozivi u proseku čekaju 1,57 min. Najkraće čekanje je tri sek. a najduže skoro 27 min. U prvih pet minuta po prijemu, ekipama se daje na izvršenje 95% ovih poziva. Pozivi drugog reda hitnosti čekaju u proseku 8,10 min, minimum čekanja je 4 sek. a najduže 35 min. U prvih 5 minuta po prijemu, ekipama se daje na izvršenje 50% ovih poziva Kada nema opterećenja pozivima, svi pozivi se daju ekipama na izvršenje praktično odmah, a u slučajevima kada opterećenje postoji, ili u kritičnim trenucima, kao, na primer, smena ekipa dva puta dnevno, saobraćajni špicevi ili druga zakrčenja saobraćaja u gradu, koja se povremeno dešavaju i kada je usporen rad ekipa - hitni pozivi imaju prioritet, tj. daju se odmah a žuti pozivi čekaju na red dok se ne završi intervencija po svim crvenim pozivima. Testiranjem t- testom srednjih vrednosti čekanja ove dve grupe poziva, dobijamo da je t>2,25; p<0,01. Dobijena je statistički visoko značajna razlika, tj. pozivi prvog reda hitnosti statistički visoko značajno kraće vreme stoje kod dispečera pre davanja ekipama na izvršenje.
Reference
Deakin, C.D., Sherwood, D.M., Smith, A., Cassidy, M. (2006) Does telephone triage of emergency (999) calls using advanced medical priority dispatch (AMPDS) with Department of Health (DH) call prioritisation effectively identify patients with an acute coronary syndrome?: An audit of 42, 657. Emerg Med J., 23, str. 232-7
Feldman, M.J., Verbeek, R.P., Lyons, D.G., Chad, S.J., Craig, A.M., Schwartz, B. (2006) Comparison of the medical priority dispatch system to an out-of-hospital patient acuity score. Academic emergency medicine, 13(9): 954-60
Figgis, K., Slevin, O., Cunningham, B.J. (2010) Investigation of paramedics' compliance with clinical practice guidelines for the management of chest pain. Emergency medicine journal, 27(2): 151-5
Fischer, M., Kamp, J., Garcia-Castrillo, R.L., Robertson-Steel, I., Overton, J., Ziemann, A., Krafft, T. (2011) Comparing emergency medical service systems: A project of the European Emergency Data (EED) Project. Resuscitation, 82(3): 285-93
Hinchey, P., Myers, B., Zalkin, J., Lewis, R., Garner, D. (2007) Low acuity EMS dispatch criteria can reliably identify patients without high-acuity illness or injury. Prehospital emergency care, 11(1): 42-8
Khorram-Manesh, A., Lennquist, M.K., Hedelin, A., Kihlgren, M. (2010) Prehospital triage, discrepancy in priority-setting between emergency medical dispatch centre and ambulance crews. European Journal of Trauma and Emergency Surgery, str. 1-6
Løvlien, M., Schei, B., Hole, T. (2007) Prehospital delay, contributing aspects and responses to symptoms among Norwegian women and men with first time acute myocardial infarction. European journal of cardiovascular nursing, 6(4): 308-13
Owczuk, R., Wujtewicz, M.A., Sawicka, W., Wujtewicz, M., Szlyk-Augustyn, M., Wadrzyk, A. (2003) Analysis of causes of emergency medical service resuscitation teams being called to elderly patients. New Medicine, 6(4), str. 100-103
Petković, J., Gajić, V., Jestrović, N., Jovanović, B., Spasić, M., Gajić, S. (2009) Diferencijalna dijagnoza bola u grudima u radu lekara Hitne pomoći Kragujevac. ABC - časopis urgentne medicine, vol. 9, br. 1, str. 56-63
Silverman, R.A., Galea, S., Blaney, S., Freese, J., Prezant, D.J., Park, R., Pahk, R., Caron, D., Yoon, S., Epstein, J., Richmond, N.J. (2007) The 'vertical response time': Barriers to ambulance response in an urban area. Academic emergency medicine, 14(9): 772-8
Sporer, K.A., Youngblood, G.M., Rodriguez, R.M. (2007) The ability of emergency medical dispatch codes of medical complaints to predict ALS prehospital interventions. Prehospital emergency care, 11(2): 192-8
Vukadinović, E., Radojević, A., Kostić, M., Kocić, Z. (2010) Akutni koronarni sindrom - prepoznavanje na prijemu poziva i njegova potvrda na terenu. ABC - časopis urgentne medicine, vol. 10, br. 1, str. 14-19
Zakariassen, E., Burman, R., Hunskaar, S. (2010) The epidemiology of medical emergency contacts outside hospitals in Norway: A prospective population based study. Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine, 18(1): 9
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: saopštenje
objavljen u SCIndeksu: 11.10.2011.

Povezani članci

Nema povezanih članaka