- citati u SCIndeksu: [6]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:8
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2010, vol. 44, br. 3, str. 7-26
|
Svetska ekonomska kriza i Srbija
World economic crisis and Serbia
Univerzitet u Novom Sadu, Pravni fakultet
Projekat: Projekat Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu: Harmonizacija prava Republike Srbije i prava Evropske unije - teorijskopravni, sociološkopravni, istorijskopravni, pozitivnopravni i ekonomski asp
Sažetak
U radu se ukazuje da u svetskoj ekonomskoj krizi koja se otvoreno manifestovala sredinom 2008. godini, u suštini nema bitno novih elemenata u odnosu na ranije krize. Kao i uvek počevši od operacija Džona Lou-a u Francuskoj u XVIII veku uzroci su u naduvavanju balona prevelikih očekivanja. Poslednju deceniju prošlog i početak ovog veka obeležio je intenzivan razvoj sofisticiranih finansijskih derivata i mnogima koji nisu naučili lekcije iz prethodnih kriza se učinilo da je pronađen svojevrstan perpetu mobile, koji omogućava da svi dobijaju uz istovremeno potpuno zanemarivanje realnog sektora ekonomije. Da su se poštovala saznanja i pravila ekonomske nauke kriza se mogla predvideti, a njeni efekti minimizirati. Nažalost, kriza je upravo usled zanemarivanja dostignuća do kojih je ekonomska nauka došla pogodila i Srbiju jače nego što je to moralo da se desi. Podloga za takav učinak svetske krize u Srbiji kreirana je i u na ideologiji neoliberalne škole realizovanoj tranziciji. Zašto je u Srbiji insistirano na važećem modelu privatizacije i pored uspešnog iskustva Slovenije sa bitno drugačijim pristupom? Šta je to što nas je navelo da zaboravimo da je nezaobilazni deo evropske civilizacije i model socijalne tržišne privrede, i da krenemo u realizaciju neoliberalne paradigme? Gde je to zaboravljena industrijska politika poslednje dve decenije? Kako se može insistirati na dezindustrijalizaciji evropske zemlje srednje veličine i očekivati da osnova njene privrede budu usluge? Radi budućnosti Srbije kao države, da se ponovo ne bi desilo da nas kriza iznenadi i vrati deceniju unazad, nužno je razviti odgovarajuću infrastrukturu naučnih institucija onako kako je to u svim ozbiljnim evropskim državama. Svaka od njih mora imati jasno definisanu delatnost program rada i dugoročne izvore finansiranja iz javnih izvora.
Abstract
The current crisis has been labeled as financial, however the roots of the crisis are far from being purely financial. Rather we are witnessing the collapse of a specific model of capitalism. The appreciation of the dinar which lasts for almost a decade and which makes the imported goods cheaper than the domestic, suffocating at the same time the domestic production and making the greater part of it unprofitable. A very important problem for the Serbian economy, 20 years since the start of the transition period is the dollarization, or in the case of Serbia, the eurozation which has to be downsized to an acceptable frame. Privatization, as the most significant part of the transition process began in 1989 in Serbia. Unfortunately, due to the weakness of the legal solutions as well as some oversights in its implementation is still not finished. The economic results of a substantial number of privatized companies are very bad so the downward trend of the industrial production and employments continues. The dynamics and the manner of managing the privatization process resulted in the de-industrialization of Serbia and the decrease of any sort of production. In the state of the global economic crisis, there has been a decrease of investments into privatization in Serbia. Could have the transition process in Serbia be done more successfully? The answer to this question is not always easy, however it seems that Serbia, when we take into account the delay in the process of transition should have learned from the experiences of countries which started with the process earlier and finished it successfully such as Slovenia. It seems that industrial policy is a precondition for the recovery of Serbian economy. For the future of Serbia as a state it is necessary to develop adequate infrastructure of scientific institutions, as it is at all serious European countries. Each of them must have a clear business agenda and long-term sources of funding from public sources.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2003/2006) Zakon o planiranju i izgradnji. Službeni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06
|
|
*** (2008) How to deal with banking crises. Economist, 22. 03
|
3
|
Bajec, J., Joksimović, Lj. (2001) Savremeni privredni sistemi. Beograd: Ekonomski fakultet
|
1
|
Joksimović, Lj. (2008) Spiloveri stranih direktnih investicija i razvoj ljudskog kapitala. Lider, 6, str. 58
|
1
|
Kovačević, R. (2008) Lider, 6, str. 42
|
|
Muchlinski, P. (2006) Multinational enterprises and the law. Oxford University Press
|
|
Popov, Đ. (2007) Investicije i poslovna klima. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 41, br. 3, str. 7-23
|
1
|
Popov, Đ. (2004) Privatization and foreign investment: The case of Serbia and Montenegro. Transition studies review, Wien, vol. 11, Nr. 3, str. 196-212, Springer
|
|
Ribnikar, I. (2002) Politika, 30. 09
|
|
Rodić, J. (1995) Rezultati i problemi privatizacije jugoslovenskih preduzeća. Financing, br. 9, str. 23
|
8
|
Stiglic, D. (2002) Protivrečnosti globalizacije. Beograd
|
|
|
|