- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
 ]
- posete u poslednjih 30 dana:4
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:2
|
|
|
|
|
|
Hrvatski bećarac kao distopijski narativ
Croatian bećarac as dystopian narrative
Sažetak
Analizirajući različite forme povezanosti distopije i utopijskih narativa, postavlja se nekoliko pitanja, jedno od njih zasigurno je i ono mogu li se u okviru minimalističke vrste tražiti elementi utopijskog ili posebno distopijskog? Također, jedno od pitanja koje se nameće je i ono može li se ovakva analiza primijeniti na deseterački dvostih, koji ima specifičnu strukturu i sadržaj. Naime, on je između ostaloga, uvjetovan artefaktom te vjernim prikazom svakodnevnih društvenih zbivanja, kako onih na makro tako i onih na mikrorazini. Na tragu navedenoga cilj je rada analizirati može li se u ovoj minimalističkoj formi, kao što je bećarac iščitati pretpostavke o nadolazećim smjerovima dehumanizacije kao i očuvanja ljudskih sloboda i dostojanstva. Za tu svrhu u radu će se analizirati bećarci koji u sebi sadrže tematske okvire vezane uz aktualnu pandemiju uzrokovanu koronavirusom.
Abstract
When analyzing different forms of correlation between utopian and dystopian narratives, several questions should be considered. One of the questions can be whether it is possible to look for utopian or especially dystopian elements within the framework of the minimalist form. Furthermore, another question that arises is whether this kind of analysis can be applied to the ten-verse couplet, which has a specific structure and content. Namely, it is, among other things, conditioned by an artifact and an accurate representation of everyday social events, both those on a macro level and a micro level. Considering this, the paper aims to analyze whether it is possible to read assumptions about the future directions of dehumanization as well as those about the preservation of human freedom and dignity in the minimalist form such as bećarac. For this purpose, the paper will analyze bećarac folk songs with thematic frameworks related to the current pandemic caused by the coronavirus.
|
|
|
|
Reference
|
|
|
Barišić, A.T. (2016) Književni prikaz Prvoga svjetskog rata u kontekstu bećaraca. Pannoniana: Časopis za humanističke znanosti, 1 (1), str. 117-134
|
|
|
Barišić, A.T., Makaj, Z. (2015) Bećarac - izgubljen u prijevodu. u: Bratić V., Vuković M. [ur.] Riječ na granici kultura: Zbornik radova sa Pete konferencije Instituta za strane jezike, Podgorica: Institut za strane jezike, str. 153-163
|
|
|
Botica, S. (1995) Hrvatska usmenoknjiževna čitanka. Zagreb: Školska knjiga
|
|
|
Botica, S. (1996) Usmene lirske pjesme. Zagreb: Matica hrvatska
|
|
|
Botica, S. (2013) Povijest hrvatske usmene književnosti. Zagreb: Školska knjiga
|
|
|
Božić, R. (2013) Distopija i jezik - distopijski Roman kroz oko lingvostilistike. Zadar: Sveučilište u Zadru
|
|
1
|
Le, B.G. (2003) The crowd: A study of the popular mind. Zagreb: Dover publications
|
|
|
Leskovac, M. (1968) Bećarac. u: Iz srpske književnosti, Novi Sad: Matica srpska
|
|
 
|
Malenica, I., Matek, Š.Z. (2018) Distopijsko tematiziranje budućnosti - od Zamjatina do Mlakića i Popovića. Tabula, No.15, 332-348
|
|
|
Marinović, I. (2021) Žanrovi usmene književnosti i crkveno-pučka tradicijska kultura u širokobriješkom kraju. Split: Sveučilište u Splitu, doktorski rad
|
|
|
Palmeta, M. (2004) Kratki ogled o književnoj tradiciji Maka Dizdara. u: Raguž Ž. [ur.] Stolačko kulturno proljeće, Mostar: Matica hrvatska Stolac, 11-20
|
|
1
|
Polić, B. (1988) Poetika i politika Vladimira Majakovskog - utopija, distopija, antiutopija. Zagreb: Globus
|
|
|
Škiljan, F. (2021) Identitet, stradanje, sjećanje i asimilacija Srba na području Grubišnog Polja i Bjelovara. u: Banović S., i dr. [ur.] Tragovi, Zagreb: Srpsko narodno vijeće, 7-73
|
|
|
Užarević, J. (2009) Poetika bećarca. u: Bilić A. [ur.] Šokačka rič, Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 7 str. 111-139
|
|
|
Želinski, A.T. (2021) Leksičke značajke deseteračkih dvostiha u tiskanim zapisima Slavka Jankovića i rukopisnoj ostavštini Luke Lukića. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, doktorski rad
|
|
|
|
|