Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:33
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2008, vol. 2, br. 2, str. 47-71
Klasična i savremena shvatanja demokratije
Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka, Srbija
Sažetak
U ovom tekstu se razmatraju klasična i savremena shvatanja demokratije, mesto i uloga demokratije u međuodnosu čoveka i vlasti, ali i poređenje demokratija sa nedemokratskim alternativama, pri čemu se navode razlozi za njenu prednost u odnosu na njih. Demokratija određuje kako se bira vlast, kako se organizuje i vrši vlast i kako se kontroliše i smenjuje vlast od strane građana (naroda) za građane (narod). Demokratija je forma vladavine u kojoj vladaju izabrani predstavnici. To nije vladavina svih i po želji svih, već vladavina manjine izabrane od većine da vlada i deluje u interesu svih građana, ili bar većine. Demokratija teži jednakoj participaciji svih građana po principu 'jedan čovek - jedan glas'. Demokratiji su potrebni aktivni građani i što veća njihova uključenost (inclusion) u političkom (i javnom) životu društva, ali dobrovoljno, a ne prisilom. Za demokratiju su važna osnovna ljudska prava od Džona Loka naovamo; pravo na život, telo, slobodu i imovinu, preko slobode govora i izražavanja i slobode štampe, verske slobode, sloboda okupljanja i udruživanja, prava jednake zaštite pred zakonom, prava fer sudskog procesa i suđenja. Demokratska teorija obuhvata pitanje šta demokratija jeste i šta bi trebalo da bude, ali je važno znati i praktična iskustva - kako se bira i organizuje vlast i vlada u različitim državama i društvima. Debate o demokratiji obuhvataju i jedno i drugo, imajući u vidu socijalni kontekst i institucionalni okvir. Demokratija je jedan od najoptimalnijih i najosmišljenijih načina organizovanja političke zajednice, bar za sada i do sada. U odnosu na relativno homogenu populaciju građana u polisu, gradu-državi, ujedinjenih zajedničkom privrženošću gradu, jeziku, mitovima, bogovima, struktura modernih društava je raznovrsnija; od lokalnih i regionalnih lojalnosti, preko etničkih i rasnih identiteta, religijskih, ideoloških i drugih razlika, socijalnih statusa do sistema vrednosti i stilova života. Uvođenjem principa političke reprezentacije (predstavništva), ni veličina zemlje, ni broj stanovnika nisu više predstavljali prepreku. Time je demokratija učinjena mogućom i za velike države sa velikom teritorijom. Današnja demokratija je demokratija nacionalne države. Uspostavljanje principa političke reprezentacije, najneposrednije je vezano za instituciju parlamenta, odnosno izabranih narodnih predstavnika, kao i političkih partija koje pripremaju i sprovode taj izbor. Suština demokratije krije se u participaciji, kompeticiji i konkurenciji prilikom izbora političkih predstavnika, ali i u njihovoj odgovornosti pred onima koji su ih izabrali. Imajući u vidu ove napomene, pitanjem demokratije u ovom kontekstu bavićemo se u korelaciji kompeticije, konflikta i konsenzusa. Prednosti koje demokratija pruža čine je poželjnijom od njenih alternativa. Sa svim njenim prednostima, ona je neuporedivo bolja od nedemokratskih političkih oblika. Jedna od značajnih potvrda njene opšteprihvaćenosti jeste i činjenica da danas pojedinci, grupe, organizacije i države nastoje da se predstave što demokratskijim.
Reference
Arrow, K.J. (1951/1963) Social choice and individual values. New York: John Wiley & Sons
Constant, B. (1989) The liberty of the ancients compared with that of the moderns. u: Fontana B. [ur.] Political writings, Cambridge, itd: Cambridge University Press / CUP
Dahl, R.A. (1998) On democracy. New Haven-London: Yale University Press
dal Robert (2000) O demokraciji. Zagreb: Politička kultura
dal Robert, A. (1999) Demokratija i njeni kritičari. Podgorica, itd: CID
dal Robert, A. (1997) Poliarhija - participacija i opozicija. Beograd: Filip Višnjić
Dalton, R.J. (2002) Citizen politics: Public opinion and political parties in advanced industrial democracies. New York: Chatham House Publishers
Dalton, R.J., Scarrow, S.E., Cain, B.E. (2004) Advanced democracies and the new politics. Journal of Democracy, 15:1, 124-128
Friedrich, C.J. (1996) Konstitucionalizam - ograničavanje i kontrola vlasti. Podgorica, itd: CID
Huntington, S.P. (2004) Treći talas - demokratizacija na kraju dvadesetog veka. Zagreb: Politička kultura
Konstan, B. (2000) Politički principi i drugi spisi. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Lajphart, A. (2003) Modeli demokratije - oblici i učinak vlade u trideset šest zemalja. Podgorica: CID
Lijphart, A. (1992) Demokracija u pluralnim društvima. Zagreb: Globus
Linc, H., Stepan, A. (1998) Demokratska tranzicija i konsolidacija - Južna Evropa, Južna Amerika i postkomunistička Evropa. Beograd: Filip Višnjić
Linz, J.J. (1994) Presidential or parliamentary democracy: Does it make a difference?. u: Juan J., and Arturo Valenzuela [ur.] The Failure of Presidential Democracy: Comparative Perspective, Baltimore, MD, itd: Johns Hopkins University Press, Volume 1
Lok, D. (1978) Dve rasprave o vladi. Beograd: Mladost, knjiga 1. i 2
Mil, J.S. (1989) Razmatranja o predstavničkoj vladi. u: Izabrani politički spisi, Zagreb: Informator, drugi svezak
Orlović, S. (2007) Različita shvatanja slobode u savremenoj političkoj teoriji. Godišnjak Fakulteta političkih nauka, Beograd, str. 111-136
Plamenac, J. (1978) Democracy and illusion: An examination of certain aspects of modern democratic theory. London: Longman
Riker, W.H. (1982) Liberalism against populism: A confrontation between the theory of democracy and the theory of social choice. San Francisco, CA, itd: W.H. Freeman Publishing
Ruso, Ž. (1993) Društveni ugovor - o poreklu i osnovima nejednakosti među ljudima. Beograd: Filip Višnjić
Sartori, Đ. (2001) Demokratija - šta je to?. Podgorica, itd: CID
Schedler, A. (2002) The many of manipulation. Journal of Democracy, vol. 13, Novembar, 2. april, 36-49
Schmitter, P.C., Terry, L.K. (1991) What democracy is ... and is not. Journal of Democracy, vol. 2, br. 3, str. 75-88
Schumpeter, J. (1998) Kapitalizam, socijalizam i demokratija. Beograd: Plato
Sodaro, M.J. (2004) Comparative politics: A global introduction. New York: McGraw-Hill
Sorensen, G. (1998) Democracy and democratization: Process and prospects in a changing world. Westview Press, A Member of Perseus Books, L.L.C
Stanovčić, V. (2003) Vlast i sloboda. Beograd: Udruženje za političke nauke
Stanovčić, V. (1999) Političke ideje i religija. Beograd: Udruženje za političke nauke Jugoslavije, I i II
Vasović, V.J. (1999) Dalova poliarhično-demokratska gramatika. Podgorica: CID, predgovor knjige Demokratija i njeni kritičari
Vasović, V.J. (2003) Lajphartova konsociaciona demokratija. Podgorica: CID, predgovor knjige, Modeli demokratije
Vasović, V.J. (2004) Legitimnost, država i civilno društvo. u: Između autoritarizma i demokratije - Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Beograd: CEDET, knjiga II, Civilno društvo i politička kultura
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 28.07.2009.

Povezani članci

Nema povezanih članaka