Predinstitucionalno vaspitanje i obrazovanje Srba
Pre-institutional education in Serbs
Ključne reči: predinstitucionalno vaspitanje i obrazovanje; prvo slovensko pismo; glagoljica; Ćirilo i Metodije; Ohridska škola
Keywords: pre-institutional education; first Slovenian script; Glagolitic script; Cyril and Methodius; Ohrid school
Sažetak
U radu autori prikazuju začetke pismenosti i identifikuju osnovne specifičnosti predinstitucionalnog vaspitanja i obrazovanja starih Slovena. Od komponenti vaspitnog procesa dominantnu ulogu ima moralno vaspitanje - moralne vrline prenose se sa generacije na generaciju, dok se intelektualno vaspitanje svodi na učenje govora, kasnije shvatanje količina - mjerenjem, brojanjem i računanjem. Intenzitet društvenih faktora koji utiču na vaspitanje Slovena, različit je. Dominantnu ulogu ima porodica, religija, zatim kultura, običaji, tradicija. Tu su i geografski faktori, posebno oni vezani za klimu, prirodne specifičnosti, geografski prostor na koji su se doselili Sloveni. Primanje hrišćanstva predstavlja jedan od najznačajnijih civilizacijskih događaja u istoriji slovenskih naroda. Izrazito je procesualne prirode. Prva faza hristijanizacije Slovena malo je poznata, ali su kulturne tekovine hrišćanstva značajne, posebno one vezane za pojavu prvog slovenskog pisma. Istorijski izvori ukazuju da ne postoje dovoljni dokazi da su Sloveni prije primanja hrišćanstva imali svoje pismo. Najvjerovatnije su koristili raboš i druge mnemotehničke ili magijske znakove, dok nisu upoznali pisma razvijenih civilizacija. Ozbiljan zadatak na stvaranju prvog slovenskog pisma preuzela su braća Ćirilo i Metodije, koji su stvorili glagoljicu, kasnije ćirilicu. Prosvjetiteljski rad Ćirila i Metodija imao je epohalni značaj za budući kulturni razvoj slovenskih naroda. Učenici Ćirila i Metodija, naročito Kliment i Naum, u svojoj školi osposobljavali su polaznike da čitaju i pišu, i da stiču elemntarna znanja, a i vaspitavali ih. Kao sredstva vaspitanja koristili su primjer učitelja, usmenu i pismenu riječ. U Ohridu se, zahvaljujući prosvjetiteljima i prvim začecima institucionalnog vaspitanja i obrazovanja, razvio intenzivan misionarski rad, spremani su sveštenici iz slovenskih redova. Svoje učenike ipođakone, đakone i prezvitere slali su ne samo u jugozapadne krajeve Makedonije, već i dalje među Srbe. Zahvaljujući učenicima Klimentu i Naumu, širili su prosvjetne i vaspitne ideje i književni rad u južnim slovenskim zemljama, koje u srednjem vijeku nastavlja prosvjetitelj Sveti Sava, stvarajući temelje dolazećoj institucionalizaciji vaspitanja i obrazovanja Srba.
Abstract
This paper deals with the early literacy and identifies basic specificities of pre-institutional education in ancient Slavs. Moral education plays a central role among components of educational process, namely, moral virtues are handed down from generation to generation, while intellectual education boils down to learning speech, and later to understanding of quantities, through measuring, counting and calculation. The intensity of social factors influencing the upbringing of the Slavs varies. Dominant roles are played by family, religion, as well as culture, customs and tradition. In addition, there are geographical factors, especially those relating to the climate, natural specificities and geographical territory where the Slavs settled. Conversion to Christianity represents one of the most significant civilising events in the history of the Slavic peoples. It is pronouncedly processual in nature. Little is known about the first phase of Christianization of the Slavs; however, cultural heritage of Christianity is significant, especially in terms of the appearance of the first Slavic alphabet. Historical sources do not present sufficient evidence that the Slavs had their own script prior to conversion to Christianity. They probably used the tally and other mnemotechnic or magic signs before they became familiar with scripts of better developed civilizations. The serious task of the creation of the first Slavic alphabet fell upon brothers Cyril and Methodius, who created the Glagolitsa, later Cyrillic. The educational work of Cyril and Methodius had an enormous importance for the future cultural development of the Slavic peoples. Cyril and Methodius' disciples, most notably, Clement and Naum taught reading and writing in their school, in addition to providing elementary knowledge and upbringing. They taught by example, as well as through oral and written word. Thanks to the first educators and the early institutional education and upbringing, Ohrid became the centre of intense missionary work, educating the clergy from Slavic ranks. Subdeacons, deacons and presbyters prepared here were sent not only to the southwestern regions of Macedonia, but further on among the Serbs. Thanks to the disciples Clement and Naum, they spread educational and pedagogical ideas and literary work in the south Slavic countries; the educator St. Sava continued this work in the in the Middle Ages, thus laying the foundation for the coming institutionalization of education of Serbs.
|