- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:7
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:5
|
|
2015, vol. 4, br. 2, str. 91-109
|
Nacionalizam i religija u svetlu filozofske baštine islama
Nationalism and religion from the point of view of the philosophical heritage of Islam
Sažetak
Nisu nimalo neprirodne podele ljudi prema njihovim različitim narodnim i geografskim osobinama. Međutim, u tim podelama nijedna grupa ne može biti posebno istaknuta u smislu da njoj mora obavezno pripasti politička moć. Društvena zajednica koja poseduje suverenitet i političku moć u islamskoj saznajnoj tradiciji naziva se milet. Naravno, milet ovde nipošto ne znači nacija, već zajednički put koji su izabrali članovi društva u svetlu intuitivnog i racionalnog saznanja, a koji vodi suštinama ontoloških realnosti. Nacija pak, na modernom Zapadu, oslanja se na osetna i emotivna saznanja o narodnoj pristrasnosti i kao takva postaje merilo političkog suvereniteta. U stvari, nacija je danas novo čovekovo društveno ja koje ni na koji način ne manifestuje uzvišene ontološke realnosti, već sámo stvara realnost. Zbog toga, u ovom radu insistiramo na tome da je nacionalizam sasvim nova ideologija modernističkog doba, koja nikada ranije u istoriji ljudske misli nije bila kredibilna. O tome kako nacija može biti merilo i izvor istine, vrednosti i prava, u ovom radu koristimo analize modernih racionalističkih filozofa i nemačkih romantičara. Objasnićemo takođe da u saznajnom stadijumu islama ovakva ideologija mora biti jasno opovrgnuta. U religijskim tradicijama, rodbinske, finansijske i ostale materijalne privilegije smatraju se mogućim uzrocima propasti društva. A istinske privilegije jesu samo plemenitost i čistota duše. Izvor blaženstva, mira i harmonije treba videti upravo u njima, a ne u nacionalnim državama koje su uzrok suprotstavljenih identiteta, interesa, teritorijalnih težnji i uzrok patnji. Ipak, mnoga nezapadna društva, pa i naša, još uvek se utrkuju u tome ko će biti ekstremniji pobornik ideologije nacionalizma.
Abstract
Division of people according to their different national and geographic features is not at all unnatural. However, in such divisions no group whatsoever can be especially prominent in the sense that it must necessarily be granted political power. The community which has sovereignty and political power in the Islamic cognitive tradition is called al-milla. Of course, al-milla here does not mean a nation, but a common path chosen by members of society in the light of intuitive and rational knowledge, which leads to the essences of ontological reality. Conversely, in the modern West, a nation draws on sensitive and emotional knowledge of folk bias and as such becomes a measure of political sovereignty. In fact, the nation is nowadays man's new social me, which in no way manifests sublime ontological realities, but creates reality itself. Therefore, in this paper we insist that nationalism is quite a new ideology of the modernistic era, which has never before in the history of human thought been credible. To show how a nation can be a measure and source of truth, values and rights, in this paper we use analyses of modern rationalist philosophers and German romantics. We will also explain that in the cognitive stage of Islam such an ideology must be clearly disproved. In religious traditions, kinship, financial and other material privileges are considered possible causes of the collapse of society. True privileges are only the nobility and purity of soul. The source of bliss, peace and harmony should be seen exactly in them and not in the national states that are the cause of conflicting identities, interests, territorial aspirations and suffering. Yet, many non-Western societies, including ours, are still in the race over who will be a more extreme supporter of the ideology of nationalism.
|
|
|
Reference
|
|
Abdolah,, Hamid-Reza (2003) Eslam va nasionalism dar Iran. Ketabe nakd, 28: 144-156
|
|
Amoli, A.D. (2008) Džame'e dar Kor'an. Kom: Markaze našre Esra
|
|
Atanasovski, S. (2014) Studije nacionalizma i zaokret ka prostoru - o konceptu nacionalne teritorije. Kultura, br. 144, str. 259-275
|
6
|
Bakić, J. (2006) Teorijsko-istraživački pristupi etničkoj vezanosti (Ethnicity), nacionalizmu i naciji. Sociologija, vol. 48, br. 3, str. 231-264
|
7
|
Bigović, R. (2000) Crkva i društvo. Beograd: Hilandarski fond pri Bogoslovskom fakultetu SPC
|
|
Dželaludin, S. (2003) ad-Dur al-mansur fi tafsir al-Kur'an. Kairo: Markaz Hadžar lil-buhus va ad-dirasat al-arabijja va al-islamijja
|
3
|
Hadžajlić, M. (2014) Dinamika humano-božanstvene civilizacije s osvrtom na stanovišta Bernarda Luisa. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 3, br. 1, str. 131-161
|
1
|
Halilović, M. (2014) Čovek i društvo kod Mula Sadre Širazija. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 3, br. 2, str. 55-69
|
7
|
Halilović, M. (2015) Božje otkrovenje ili religijsko iskustvo - analiza različitih modela razumevanja otkrovenja. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 4, br. 1, str. 79-98
|
|
Hamid, P. (1998) Nasionalism. Madžalleje Ma'refat, 25: 71-77
|
|
Hamid, P. (2001) Hadise pejmane, pažuheši dar Enkelabe eslami. Kom: Daftare našr va pahše Ma'aref
|
|
Isfahani, R., al-Husein Abulkasim (1972) Mu'džam mufradat alfaz al-Kur'an. Bejrut: Dar al-katib al-arabi, kritičko izdanje, pripremio Nadim Mar'ašli
|
5
|
Kalin, B. (1983) Povijest filozofije - s odabranim tekstovima filozofa. Zagreb: Školska knjiga
|
11
|
Kasirer, E. (1972) Mit o državi. Beograd: Nolit
|
|
Madžlisi, M. (1983) Bihar al-anvar. Bejrut: Dar ihja at-turas al-arabi
|
|
Mortaza, M. (2008) Islam i Iran - uzajamni doprinosi. Sarajevo: Ibn Sina, s persijskog preveo Muamer Kordić
|
|
Mufid, M.ibn M. (1992) al-Ihtisas. Kom: al-Mu'tamar al-alami li alfijjat aš-Šejh al-Mufid
|
|
Parsanija, H. (2012) Nauka i filozofija, s persijskog preveo Seid Halilović. Beograd: Centar za religijske nauke Kom
|
|
Rahim, L. (2005) Farhange važeha (nasionalism). Moballegan, 68: 147-155
|
1
|
Simanić, M. (2015) Ljudska priroda u pravoslavnom predanju sa osvrtom na irfansku tradiciju u islamu. Kom : časopis za religijske nauke, vol. 4, br. 1, str. 17-34
|
1
|
Tabatabai, M.H.S. (1992) al-Mizan fi tafsir al-Kur'an. Kom: Mo'aseseje matbu'atije Esma'ilijan
|
|
Tahere, K. (2011) Nasionalisme irani dar sadeje nuzdahom. Motale'ate džame'e-šenahti, 39: 69-103
|
|
Zahed, V. (2003) Đostari dar mahijjate nasionalism. Ketabe nakd, 28: 22-53
|
|
Zaker, A. (2004) Rišehaje nasionalisme irani dar asre mašrute. Faslnameje Amuze, 6: 425-432
|
2
|
Zizijulas, J. (2012) Primat i nacionalizam. Sabornost, br. 6, str. 129-136
|
|
|
|