Metrika članka

  • citati u SCindeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:40
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:33
članak: 5 od 15  
Back povratak na rezultate
Glasnik Antropološkog društva Srbije
2015, br. 50, str. 89-96
jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
objavljeno: 03/02/2016
doi: 10.5937/gads1550089J
Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitacji kardiovaskularnog rizika
aFakultet za sport i fizičko vaspitanje Nikšić Univerziteta Crne Gore, Crna Gora
bVojska Crne Gore, Crna Gora

e-adresa: veselinj@ac.me

Sažetak

Kardiovaskularne bolesti (KVB) danas su sve rasprostranjenije, pri čemu poprimaju razmjere globalne epidemije. Vodeći su uzrok obolijevanja u svijetu, radne nesposobnosti, apsentizma i prevremene smrtnosti do 65 godina starosti. Savremeni stil života u kome nema dovoljno fizičke aktivnosti, prepoznat je kao jedan od glavnih faktora rizika za zdravlje i nastanak KVB. Fizička neaktivnost odgovorna je za loš kvalitet zdravlja, nepotrebna razbolijevanja i prerano umiranje. Cilj rada je da se ukaže na osnovne faktore rizika i izuzetan značaj i ulogu fizičkog vježbanja u prevenciji i rehabilitaciji KVB. U analizi podataka korišćene su metode spekulacije i introspekcije. Brojna ispitivanja su pokazala da pravilno dozirana fizička aktivnost ima snažan i koristan efekat u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji KVB (Scrutino i sar. 2005; Secco i sar. 2000; Jovović, 2008; Šuščević i sar. 2011). Fizička aktivnost svrstava se u multifaktorski koncept, koji uz redukciju rizikofaktora, promjenu životnog stila i medikamentoznu terapiju vodi smanjenju kardiovaskularnog rizika. Za postizanje željenog efekta preporučuje se kombinacija aerobne, izotonične i intervalne mišićne aktivnosti umjerenog intenziteta najmanje četiri puta nedjelno u trajanju od 45 minuta. U sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji tjelesna aktivnost se prilagođava zdravstvenom statusu, nivou individualnog rizika i procijenjenoj funkcionalnoj sposobnosti bolesnika. Transformacione procese moguće je ostvariti samo ako se redovno vježba. Rizik nastanka komplikacija u toku fizičke aktivnosti je zanemarljiv, naročito ako se kao vid fizičke aktivnosti upražnjava hodanje.

Ključne reči

Reference

Berlin, J.A., Colditz, G.A. (1990) A meta-analysis of physical activity in the prevention of coronary heart disease. Am J Epidemiol, 132(4): 612-28
Bidde, S., Sallis, J.F., Cavill, N. (1999) Young and active? Young people and health enchaning physical activity-evidence and implications. London: Health Education Authority
Conti, R.C. (2005) Cardiovascular risk profiles around the world. Clin Cardiol, 28(5): 213-4
Dubrovskij, I.V. (1998) Lečebnaja fizičeskaja kultura. Moskva: GIC 'Vlados'
Graf, C., Rost, R. (2001) Herz und sport. Stuttgart: Spitta Verlag
Hadži, P.Lj. (2013) Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti. http://www.stetoskop.info
Jakičić, J.M., Wing, R.R., Winters-Hart, C. (2002) Relationschip of physical activity to eating behaviors and weight loss in women. Medicine & Science in Sports & Exercise, 34(10): 1653
Jovović, V. (2008) Korektivna gimnastika sa kineziterapijom. Nikšić: Filozofski fakultet
Lee, C.D., Folsom, A.R., Blair, S.N. (2003) Physical activity and stroke risk: A meta-analysis. Stroke, 34, 2475-2481
Petrović-Oggiano, G., Damjanov, V., Gurinović, M., Glibetić, M. (2010) Fizička aktivnost u prevenciji i redukciji kardiovaskularnog rizika. Medicinski pregled, vol. 63, br. 3-4, str. 200-207
Scrutinio, D., Bellotto, F., Lagioia, R., Passantino, A. (2005) Physical activity for coronary heart disease: Cardioprotective mechanisms and effects on prognosis. Monaldi archives for chest disease, 64(2): 77-87
Sesso, H.D., Paffenbarger, R.S., Lee, I.M. (2000) Physical activity and coronary heart disease in men: The Harvard Alumni Health Study. Circulation, 102(9): 975-80
Srdić, B., Stokić, E. (2008) Faktori rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti u populaciji Novog Sada. Glasnik Antropološkog društva Srbije, br. 43, str. 398-408
Suščević, D., Obradović, Z., Dragosavljević, P., Sekulić, Ž., Dragić, S., Baroš, I., Ramić, I., Stanković, J., Mrđa, V. (2011) Uticaj organizovane fizičke aktivnosti na antropometrijske mjere i rizične faktore kardiovaskularnih bolesti u studentskoj populaciji. Glasnik Antropološkog društva Srbije, br. 46, str. 331-338
Wannamethee, S.G., Shaper, A.G. (2001) Physical activity in the prevention of cardiovascular disease: an epidemiological perspective. Sports medicine, 31(2): 101-14