Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:4
članak: 2 od 62  
Back povratak na rezultate
Acta agriculturae Serbica
2019, vol. 24, br. 47, str. 3-11
jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
objavljeno: 20/09/2019
doi: 10.5937/AASer1947003M
Creative Commons License 4.0
Prva srpska sorta ozimog graška za zrno, NS-Mraz
Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

e-adresa: vojislav.mihailovic@nsseme.com

Projekat

Povećanje tržišnog značaja krmnih biljaka oplemenjivanjem i optimizacijom tehnologije proizvodnje semena (MPNTR - 31024)

Sažetak

Prva domaća sorta ozimog graška za zrno, NS MRAZ, nastala je pedigre metodom selekcije iz hibridne populacije nastale ukrštanjem domaćih populacija i jedne francuske linije graška. Sorta se odlikuje visokim potencijalom rodnosti zrna, izuzetnom ranostasnošću i otpornošću na niske temperature. Prosečna visina stabljike je 75 do 85 cm, afila tipa, tolerantna na poleganje i ujednačenog sazrevanja. Genetički potencijal za prinos zrna je iznad 7 000 kg ha -1 , a u trogodišnjim ogledima ostvarila je prosečan prinos zrna od 5 110 kg ha -1 , dok je u proizvodnim uslovima prinos semena bio iznad 5 500 kg ha -1 . Masa 1000 zrna je oko 200 grama, što je i bio cilj, kako bi se smanjila količina semena po jedinici površine. Prinos proteina kretao se od 1 100 do 1 200 kg ha -1.

Ključne reči

grašak za zrno; sorta; prinos; kvalitet zrna

Reference

Bond, D.A., Smith, D.B. (1988) Potential for improving the nutritional quality of grain legumes by breeding. Hodowla roslin aklimatyzacija i nasiennictwo, 1-2, 32
Ćupina, B., Erić, P., Mihailović, V. (1995) Produktivnost i kvalitet zrna jarog stočnog graška u zavisnosti od broja biljaka. Zbornik radova Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, , 23, 473-484
Ćupina, B. (1997) Dinamika formiranja prinosa i kvaliteta stočnog graška (Pisum sativum L.). Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, Doktorska disertacija
Hanglidin, V.N. (1972) Dostiženjija i zadaci selekciji garoha v SSSR-u. Selekcija i semenovodstvo, 6
Kliša, A.I. (1988) Korelacija urožaja goroha s elementami produktivnosti. Selekcija i semenovodstvo, 3, 15-16
Makaševa, R.H. (1973) Goroh. Kolos, Lenjingrad, vol. 219-306
Mihailović, V.M. (1990) Nasleđivanje kvantitativnih svojstava kod jarog stočnog graška. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, Magistarski rad
Mihailović, V.M. (1994) Genetička analiza komponenti prinosa zrna i žetvenog indeksa graška - Pisum sativum L. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, doktorska disertacija
Mihailović, V.M., Erić, P., Karagić, Đ., Milić, D., Mikić, A.M. (2004) Prinos i komponente prinosa zrna stočnog graška u zavisnosti od tipa lista. Acta agriculturae Serbica, vol. 9, br. spec. br., str. 67-71
Mikić, A., Ćupina, B., Mihailović, V., Krstić, Đ., Đorđević, V., Perić, V., Srebrić, M., Antanasović, S., Marjanović, J., Kobiljski, B. (2012) Forage legume intercropping in temperate regions: models and ideotypes. u: Lichtfouse E. [ur.] Sustainable Agriculture Reviews 11, Dordrecht, the Netherlands: Springer Science, 161-182
Mikić, A. (2014) Genetička analiza hibridnih potomstava proteinskog (Pisum sativum L.) i mrkožutog (Pisum fulvum Sm) graška. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, Doktorska disertacija
Milošević, B. (2017) Kvantitativne i kvalitativne promene proteinskog graška (Pisum sativum L.) od formiranja do žetvene zrelosti zrna. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, Doktorska disertacija
Petrik, M.I. (1976) Napravljenjia i rezuljtati selekcii goroha na korm. Selekcija i semenovodstvo, No. 1
Slamena, Z. (1984) Vyskum a vyuzite dedičnosti znakov produktivity strukovin-hrachu siateho (Pisum sativum L). Sprava za časovu etapu, VURV-ŠS Horna Streda, 67
Vetrova, E.H., Golban, N.M., Korobko, V.A. (1982) Zernoabovie kultury. Kišinjov