- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:34
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:6
|
|
2016, vol. 7, br. 2, str. 339-366
|
Pravo na ugovornu kaznu u slučaju raskida ugovora zbog neispunjenja
The right to collect stipulated penalty agreed in case of non-performance, after the contract had been terminated for non-performance
Sažetak
Autor članak započinje predstavljanjem različite prakse sudova u Republici Srbiji u vezi sa pitanjem prava na naplatu ugovorne kazne ugovorene za slučaj neispunjenja ugovorne obaveze a nakon što dođe do raskida ugovora zbog neispunjenja. Pri tome zaključuje da je takvo različito postupanje ne samo različitih sudova već i jednog istog suda veoma opasno sa stanovišta pravne sigurnosti. Potom iznosi stavove pravne nauke o ovom pitanju, iz kojih zaključuje da, uprkos prividnom nejedinstvu, svi autori koji se specifično bave ovom temom ne dovode u pitanje mogućnost naplate ugovorne kazne nakon raskida ugovora. Analizirajući stavove pravne nauke i sudova, autor dalje zaključuje da je osnovni uzrok različitih stavova, kako sudova tako i nauke, pogrešno, odnosno nepotpuno postavljena početna premisa. Naime, autor tvrdi da sudovi i autori koji odriču postoanje prava na naplatu ugovorne kazne nakon raskida ugovora polaze od pogrešno postavljene početne premise da se u slučaju raskida ugovora ugovorne strane oslobađaju svih obaveza. S druge strane, oni sudovi i autori koji zastupaju suprotan stav, iako polaze od pravilno postavljene početne premise da u slučaju raskida ugovora postoje određena prava i obaveze koje preživljavaju raskid ugovora, propuštaju da se pozovu na konkretan institut ugovornogprava koji to dozvoljava. Zaključujući da je taj institut delimični raskid ugovora zbog neispunjenja, koji je uglavnom nepoznat pravnicima u Republici Srbiji, autor čini nespornim da pojedine obaveze, odnosno prava mogu da nastave da dejstvuju i nakon što dođe do raskida ugovora zbog neispunjenja. Na temelju tako postavljene početne premise autor dalje analizira pravo na ugovornu kaznu ugovorenu za slučaj neispunjenja kao jedno subjektivno pravo, preobražajno po svojoj prirodi, i upoređuje ga sa ostalim subjektivnim ovlašćenjima koja poverilac stiče činjenicom neispunjenja ugovorne obaveze od strane dužnika. Potom autor, analizirajući funkciju ugovorne kazne kao instituta, zaključuje da ukoliko pravo na ugovornu kaznu (ugovorenu za slučaj neispunjenja ugovorne obaveze) ne bi postojalo nakon raskida ugovora, funkcija koju ugovorna kazna kao institut treba da vrši u pravnom poretku ne bi bila ostvarena. Idući dalje i analizirajući konkretne hipotetičke slučajeve, autor izvodi zaključak da ne samo da je ugovornu kaznu (za slučaj neispunjenja) moguće naplatiti nakon raskida ugovora već da je raskid ugovora condicio sine qua non prava na naplatu ugovorne kazne ugovorene za slučaj neispunjenja ugovorne obaveze. Pri tome, naglašava autor, raskid u tom smislu ne podrazumeva raskid čitavog ugovora, već samo u odnosu na obavezu koja je bila obezbeđena ugovornom kaznom. U zaključnim razmatranjima autor iznosi mišljenje da ukoliko se sudska praksa ne izjednači, i to u pravcu priznavanja prava na naplatu ugovorne kazne nakon raskida ugovora, ugovorna kazna za slučaj neispunjenja s vremenom će isčeznuti iz našeg pravnog sistema, pri čemu će mnogi učesnici tržišta, nesvesni okolnosti o neefikasnosti ovog pravnog instituta, pretrpeti značajne materijalne gubitke. Kao alternativno rešenje, autor predlaže da se, po uzoru na neke međunarodne izvore prava, u našem zakonodavstvu izričito precizira da nakon raskida ugovora zbog neispunjenja poverilac zadržava pravo na naplatu ugovorne kazne ukoliko je bila ugovorena za slučaj neispunjenja.
Abstract
The author begins the article by presenting diverse court practices in the Republic of Serbia with regard to the right to collect stipulated penalty agreed in case of non-performance, after the contract had been terminated for non-performance. At the same time, the author concludes that these different practices, exercised not only by different courts, but also within a single court, are very dangerous from the standpoint of legal safety. Then the author also presents the stances of the jurisprudence on this matter, from which he concludes that, despite the apparent lack of concord, not a single author who deals with this particular subject questions the possibility of collecting stipulated penalty after the contract termination. By analyzing the stances of the jurisprudence and the courts, the author also concludes that the root cause of the difference in attitudes, shown both by courts and the science is the wrong or incompletely set initial premise. Namely, the author claims that the courts and authors that deny the right to collect stipulated penalty after the termination of the contract base their stance on the misplaced initial premise that in case of the contract termination, contracting parties are absolved of all the obligations. On the other hand, courts and authors who argue the opposite, though starting from a correctly set initial premise that in case of contract termination there are certain rights and liabilities which 'survive' the termination of the contract, fail to invoke a specific legal concept from the contract law which allows that. Identifying this concept as a partial contract termination for non-performance, which is largely unknown to jurists in the Republic of Serbia, the author presents indisputably that certain rights and liabilities can remain in effect even after the contract is terminated for non-performance. Based on thus set initial premise, the author goes on to analyze the right to the penalty charge agreed in the case of non-performance as a subjective right, relative in its nature, and compares it to other subjective rights the creditor acquires by the fact that the debtor failed to fulfill his contractual duty. After analyzing the function of the stipulated penalty as a concept, the author concludes that, if the right to the stipulated penalty (agreed for cases of non-performance) did not exist after the contract termination, the function that the stipulated penalty as a concept is supposed to perform in the legal system would not be realized. Going further and analyzing concrete and hypothetical cases, the author deduces that not only can stipulated penalty (in case of non-performance) be collected after the contract is terminated, but also that the contract termination is condicio sine qua non of the right to collect the stipulated penalty agreed in case of non-performance. The author points out that the termination, however, does not imply the termination of the contract in its entirety, but only of the liability which was ensured by the stipulated penalty. In his concluding remarks, the author expresses the opinion that, if court practice becomes uniform when it comes to recognizing the right to collect stipulated penalty after the contract termination, stipulated penalty for non-performance will eventually disappear from our legal system, whereas many market participants, unaware of the circumstances regarding the ineffectiveness of this legal concept, will suffer significant material losses. As an alternative solution, the author suggests that, following the model of certain international sources of law, our legislature should explicitly specify that after contract termination for non-performance the creditor reserves the right to collect the stipulated penalty if it was agreed in case of non-performance.
|
|
|
Reference
|
|
Attias, A. (2006) Ugovorna kazna. u: Zbornik radova Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, 4
|
|
Becker, H. (1974) Obligationenrecht, Allgemeine Bestimmungen (Art. 1-183). u: Berner Kommentar, Bern, Band VI
|
47
|
Blagojević, B.T., Krulj, V., ur. (1980) Komentar Zakona o obligacionim odnosima. Beograd: Savremena administracija, druga knjiga
|
|
Catala, P. (2005) Avant-project de reforme du droit des obligations et de la prescription. Paris
|
5
|
Cigoj, S. (1984) Komentar obligacijskih razmerij. Ljubljana: Uradni list, tom III
|
|
Čuveljak, J. (2002) Odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke prodane stvari. Hrvatska pravna revija, 6
|
|
Danilović, T. (2011) Ugovorna kazna u pravu, praksi i teoriji. Beograd
|
|
de Bury, P.M. La clause pénale en droit française et en droit allemand. http://www.juripole.fr/memoires/compare/Marc_Pichon/
|
5
|
Đurđev, D. (2010) Nacrt zajedničkog referentnog okvira za evropsko privatno pravo iz 2009. godine. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 44, br. 2, str. 65-82
|
1
|
Grujić, N. (2016) Raskid ugovora zbog neispunjenja i pravna dejstva raskida. Beograd
|
6
|
Hiber, D., Živković, M. (2015) Obezbeđenje i učvršćenje potraživanja. Beograd
|
|
Hiber, D., Pavić, V. (2013) Contractual penalty clauses in recent Serbian arbitration practice. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, vol. 61, br. 3, str. 63-81
|
|
James, S., Chance, C. (2010) European contract law: Odysseus the Hero or Muffin the Mule?. Law and Financial Markets Review, 4(5): 485-489
|
4
|
Jankovec, I. (1993) Ugovorna odgovornost. Beograd
|
|
Konstantinović, M. (1953) Pravna priroda ugovorne kazne. Smanjenje od strane suda. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 2, str. 210
|
12
|
Lando, O., Beale, H., ur. (2000) Principles of European contract law. Dordrecht, itd: Kluwer, Parts I and II, Combined and Revised
|
|
Malinvaud, P. (2007) Droit des obligations. Paris
|
|
Mazeud, D. (1992) La notion de clause pénale. Paris
|
4
|
Milošević, Lj. (1977) Obligaciono pravo. Beograd: Naučna knjiga
|
|
Mitrović, T. (2016) Oblici ugovorne kazne. u: Zbornik radova studenata doktorskih studija, Niš: Pravni fakultet
|
|
Orlić, M. (1985) Ugovorna kazna. Pravni život, 5
|
8
|
Perović, S. (1995) Komentar Zakona o obligacionim odnosima. Beograd, Knjiga prva
|
|
Petrić, S. (2009) Nacrt zajedničkog referentnog okvira za evropsko privatno pravo. Zbornik pravnog fakulteta sveučilišta u Rijeci, 1
|
17
|
Radišić, J. (2000) Obligaciono pravo. Beograd: Nomos
|
|
Savić, S. (2013) Pravna dejstva sporazuma o ugovornoj kazni. Pravo i privreda, vol. 50, br. 7-9, str. 267-276
|
|
Schlechtriem, P. (1994) Schuldrecht. Tübingen: Allgemeiner Teil
|
|
Stojanović, S. (1986) Ugovorna kazna u švajcarskom pravu. Pravni život, 3
|
|
Vodinelić, V.V. (2002) Delimični raskid ugovora zbog delimičnog neispunjenja obligacije. Pravni informator, 10
|
29
|
Vodinelić, V.V. (2012) Građansko pravo - uvod u građansko pravo i opšti deo građanskog prava. Beograd
|
1
|
von Bar, C., Clive, E., Schulte-Nolke, H., i dr., ur. (2008) Principles, definitions and model rules of European private law, draft common frame of reference (DCFR). Munich: Sellier, Interim Outline Edition
|
|
|
|