Metrika

  • citati u SCIndeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:12
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:7

Sadržaj

članak: 8 od 27  
Back povratak na rezultate
2011, vol. 1, br. 2, str. 123-138
Neoosmanizam: Turska između juče i sutra
Moševac, Federacija BiH
Sažetak
Geostrateška cjelovitost Balkana i Podunavlja i strateška stremljenja velikih sila naslijeđena iz prethodnih vijekova odredili su polazne tačke evropskih kretanja XIX vijeka. Njemački Prodor na Istok, rusko širenje na Jug i težnja za primatom u borbi za tursko nasljeđe, nastojanje Turske da reformama svoju imperiju vrati iz mrtvih i ostane na desnoj strani savsko-dunavskog sliva, čuvajući ga kao svoju prirodnu granicu, te težnje balkanskih naroda za oslobođenjem, uobličili su geopolitička, strateška i državno-pravna obilježja fenomena nazvanog 'Istočno pitanje'. Osvajački pohodi sa jugoistoka na sjever i sjeverozapad i obratno, ukazali su da geostrateške osobine Balkana nisu razdvajanje i geografska nepremostivost, već spajanje i prožimanje koje otvara strateške puteve za dominaciju nad evroazijskim čvorom i toplim morima Sredozemlja i Bliskog istoka. Činjenica da Balkan nije jedina veza između Europe i Azije ne umanjuje njegovu geo-stratešku i geo-političku važnost. Naprotiv. Ovo pitanje, koje je za velike sile bilo istočno, a za narode jugoistoka Europe životno, seže duboku u prošlost. Formirali su ga i trasirali geostrateški položaj čitavog prostora koga se Istočno pitanje ticalo i sukobi interesa naroda, religija i čitavih civilizacija koje su se tu sučeljavale. Ako se, međutim, traži uži istorijski smisao samog pojma Istočno pitanje, naći ćemo ga u sudaru Evrope sa islamskim svijetom, koji je sa sobom donijelo prodiranje Turske u Evropu. U vrijeme uspona Osmanlijskog carstva bilo je to pitanje opstanka evropskih sila koje su bile na udaru turskih osvajanja, a potom, opadanjem moći Osmanske imperije, Istočno pitanje je preraslo u borbu za tursko nasljeđe. Danas je u tu borbu za osmansko-osmanlijsko nasljeđe snažno uključena i Turska. Turski angažman u borbi za vlastito istorijsko nasljeđe, dobio je jedinstveno ime:'NEOOSMANIZAM'.
Reference
*** (2008) Turska srednjoistočna politika između neoosmanizma i kemalizma. Carnegie Papers, 10. septembar, str. 29
*** (2007) TDV Islam Ansiklopedisi. Istanbul: Osmanlicilik, vol. 33, str. 485-487
Davutoglu, A. (2011) Svijet na rubu - Turska više ne želi Europsku uniju (intervju). Večernji list, Zagreb, 12.6.2011
Hantington, S. Sukob civilizacija (preoblikovanje svetskog poretka). str. 160; drugo dopunjeno izdanje, pasus treći
Rycaut, P. Present slate of the Ottoman Empire. str. 172-173
Shaw, J. Ottoman view of the Balkans. 69-70
Sugar, P. Souttheastern under Ottoman rule. str. 37-38
Sugar, P. Southeastern Europe under Ottoman Rule. str. 98-99, 212
Tomasevich, J. Peasants, politics and economic change. str. 2X-33
von Hammer, J. (1979) Historija Turskog/Osmanskog Carstva. Zagreb, vol. 3, str. 408-409
 

O članku

jezik rada: bosanski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/pol1102123G
objavljen u SCIndeksu: 24.02.2017.

Povezani članci

Nema povezanih članaka