Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:16
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 7 od 12  
Back povratak na rezultate
2016, vol. 66, br. 3, str. 359-372
Uticaj suncokreta, lana i soje u ishrani svinja na masnokiselinski sastav i oksidativnu stabilnost mesa i masnog tkiva
aInstitut za higijenu i tehnologiju mesa, Beograd, Srbija
bUniverzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine, Srbija
cAD Napredak, Stara Pazova

e-adresavesna@inmesbgd.com
Projekat:
Odabrane biološke opasnosti za bezbednost/kvalitet hrane animalnog porekla i kontrolne mere od farme do potrošača (MPNTR - 31034)

Ključne reči: pigs; oilseeds; fatty acids; backfat; meat
Sažetak
Cilj istraživanja je ispitivanje uticaja različitih izvora masti u ishrani tovnih svinja na hemijski i masnokiselinski sastav mesa i masnog tkiva i oksidativnu stabilnost masnog tkiva. Ogled je izveden na 30 svinja, podeljenih u tri grupe, po deset životinja. Ogled je trajao 46 dana do postizanja prosečne telesne mase oko 100 kg. Životinje su hranjene standardnom smešom, sa dodatkom suncokreta (E-I grupa), preparata semena lana u preporučenoj količini od 2,5% u smeši (E-II grupa) i sojinog griza (E-III). Ispitan je hemijski i masnokiselinski sastav hrane, masnog tkiva i mesa svinja, kao i oksidativna stabilnost masnog tkiva. Prosečan sadržaj zasićenih masnih kiselina (eng. saturated fatty acid- SFA) u smeši sa dodatkom lana bio je statistički značajno manji (P<0,01) od sadržaja SFA u smešama za ishranu druge dve grupe svinja. Prosečan sadržaj mononezasićenih masnih kiselina (eng. monounsaturated fatty acid- MUFA) u smeši za ishranu svinja bio je statistički značajno veći, a polinezasićenih masnih kiselina (eng. polyunsaturated fatty acid- PUFA) statistički značajno manji od sadržaja MUFA, odnosno PUFA u smeši za ishranu svinja druge dve grupe. Između prosečnih sadržaja n-6, odnosno n-3, kao i odnosa n-6/n-3 masnih kiselina u smešama za ishranu svinja utvrđene su statistički značajne razlike (P<0,01). Nisu utvrđene statistički značajne razlike u hemijskom sastavu mesa (sadržaj vode, masti, proteina, pepela) poređenih grupa svinja. Prosečan sadržaj SFA i MUFA u mesu i masnom tkivu svinja koje su hranjene smešom sa dodatkom lana bio je satistički značajno veći (P<0,01), a PUFA statistički značajno manji (P<0,01) od sadržaja ovih kiselina u masnom tkivu druge dve grupe svinja. Prosečan sadržaj n-6 masnih kiselina u mesu, kao i u masnom tkivu bio je statistički značajno manji, a n-3 značajno veći u mesu, odnosno masnom tkivu svinja koje su hranjene smešom sa dodatkom lana. Meso i masno tkivo ove grupe svinja imale su i statistički značajno povoljniji odnos n-6/n-3 masnih kiselina. Prosečan sadržaj malondialdehida (MDA) u toku skladištenja zamrznutog masnog tkiva rastao je u svim uzorcima i nakon 12 meseci skladištenja bio je statistički značajno manji (P<0,01) u masnom tkivu svinja koje su hranjene smešom sa dodatkom lana.

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: istraživanja
DOI: 10.1515/acve-2016-0031
objavljen u SCIndeksu: 21.08.2017.

Povezani članci

Nema povezanih članaka