Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u prethodnih 30 dana:15
  • preuzimanja u prethodnih 30 dana:7
članak: 13 od 15  
Back povratak na rezultate
Zbornik radova Akademije umetnosti
2018, br. 6, str. 187-195
jezik rada: crnogorski
vrsta rada: pregledni članak
doi:10.5937/ZbAkUm1801187R

Creative Commons License 4.0
Studija filma kroz prizmu psihoanalitičkog i analitičkog shvatanja umjetnosti i stvaralaštva
Fakultet dramskih umjetnosti, Cetinje, Crna Gora + Fakultet za poslovni menadžment, Bar, Crna Gora

Sažetak

Oblast našeg interesovanja je psihologija umjetnosti, odnosno, ujedinjeni strukturalni i funkcionalni aspekti, koji se bave kako umjetnikom tako i procesom stvaranja umjetničkog djela, kao i samim procesom prijema umjetnosti i procesom njene percepcije. Koristeći postulate psihoanalitičke i analitičke teorije, dajemo studiju slučaja - film, kroz prizmu Frojda i Junga. Psihoanalitička teorija filma (Frojd) bavi se analizom fenomena filma sa naglaskom na lične i pojedinačne aspekte stvaraoca, dok analitička psihologija (Jung) akcenat stavlja na arhetipski pristup univerzalnosti gdje se umjetničko djelo posmatra kao jedinstvena cjelina sa elementima i obrascima koji se nalaze i u drugim stvaralačkim produktima. Uporedjivanjem psihoanalitičkog i analitičkog pristupa u objašnjenju umjetnosti i filma, dat je prikaz i osnovnih pojmova kojima se pokušava odrediti, objasniti i tumačiti psihički proces umjetnika i umjetničkog stvaranja. Sublimacija, katarza i regresija sa jedne strane, preko umjetničke sublimacije, projektivne identifikacije i reparacije uključujući pojmove kao što su autonomni kompleks, kolektivno i lično nesvjesno - sve su to pojmovni instrumenti koje koriste teoretičari i u psihologiji i u umjetnosti sa ciljem dubljeg razumijevanja stvaralačkog procesa, produkcije umjetnosti i njene recepcije.

Ključne reči

film; analiza; nesvjesno; S. Frojd; K. G. Jung

Reference

Novododat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Althusser L. 1993. .Écrits sur la psychanalyse. Paris: Éditions Stock/IMEC.
Arnhajm R.1971.Umjetnost i vizuelno opažanje. Beograd : Umjetnička akademija.
Barron F. 1965. The psychology of creativity. U knjizi : Olds J.,and Olds, M. New directions in psychology II. New York: Holt, Rinehart and Winston.
Bordwell D., Thompson K. 2001. Film Art : an Introduction. New York : McGraw-Hill.
Frojd S. 1968. Uvod u psihoanalizu. Novi Sad:Matica Srpska.
Jung K.G. 1977. Psihološke rasprave. Beograd: Matica Srpska.
Jung K.G.2003. Arhetipovi i kolektivno nesvesno, Beograd: Atos.
Klein M. 1963. Our adult world. New York:Basuc Books.
Kris E.1970. Psihoanalitička istraživanja u umetnosti. Beograd:Kultura.
Krstić D.1988. Psihološki rečnik, Beograd:Vuk Karadžić.
Kvaščev R.1976. Psihologija stvaralaštva, Beograd: BIGZ, Beograd.
Nastović I. 2010.Arhetipski svet Nikole Tesle, Novi Sad:Prometej.
Omon Ž., Mari M. Analiza film(ov)a. Beograd:Clio.
Radovančević Lj. 2003. Psihoanalitička autopsija umjetnosti, Pregledni rad :UDK : 159.964:7. Retrived Septembar 15, 2014 from the World Wide Web. https://www.scribd. com/doc/292373513/Ljubomir-Radovancevic-Psihoanaliti%C4%8Dka-autopsija-umjetnosti
Segal H. Introduction to the work of Melanie Klein, New York: Basic Books.
Supek R.1958. Umjetnost i psihologija , Zagreb: Matica Hrvatska.