Metrika članka

  • citati u SCindeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[=>]
  • posete u poslednjih 30 dana:13
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:10
članak: 13 od 15  
Back povratak na rezultate
Zbornik radova Akademije umetnosti
2018, br. 6, str. 187-195
jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
doi:10.5937/ZbAkUm1801187R

Creative Commons License 4.0
Studija filma kroz prizmu psihoanalitičkog i analitičkog shvatanja umjetnosti i stvaralaštva
Fakultet dramskih umjetnosti, Cetinje, Crna Gora + Fakultet za poslovni menadžment, Bar, Crna Gora

Sažetak

Oblast našeg interesovanja je psihologija umjetnosti, odnosno, ujedinjeni strukturalni i funkcionalni aspekti, koji se bave kako umjetnikom tako i procesom stvaranja umjetničkog djela, kao i samim procesom prijema umjetnosti i procesom njene percepcije. Koristeći postulate psihoanalitičke i analitičke teorije, dajemo studiju slučaja - film, kroz prizmu Frojda i Junga. Psihoanalitička teorija filma (Frojd) bavi se analizom fenomena filma sa naglaskom na lične i pojedinačne aspekte stvaraoca, dok analitička psihologija (Jung) akcenat stavlja na arhetipski pristup univerzalnosti gdje se umjetničko djelo posmatra kao jedinstvena cjelina sa elementima i obrascima koji se nalaze i u drugim stvaralačkim produktima. Uporedjivanjem psihoanalitičkog i analitičkog pristupa u objašnjenju umjetnosti i filma, dat je prikaz i osnovnih pojmova kojima se pokušava odrediti, objasniti i tumačiti psihički proces umjetnika i umjetničkog stvaranja. Sublimacija, katarza i regresija sa jedne strane, preko umjetničke sublimacije, projektivne identifikacije i reparacije uključujući pojmove kao što su autonomni kompleks, kolektivno i lično nesvjesno - sve su to pojmovni instrumenti koje koriste teoretičari i u psihologiji i u umjetnosti sa ciljem dubljeg razumijevanja stvaralačkog procesa, produkcije umjetnosti i njene recepcije.

Ključne reči

film; analiza; nesvjesno; S. Frojd; K. G. Jung

Reference

Althusser, L. (1993) Écrits sur la psychanalyse. Paris: Éditions Stock/IMEC
Arnhajm, R. (1971) Umjetnost i vizuelno opažanje. Beograd: Umjetnička akademija
Barron, F. (1965) The psychology of creativity. u: Olds J., Olds M. [ur.] New directions in psychology II, New York: Holt, Rinehart and Winston
Bordwell, D., Thompson, K. (2001) Film art: An introduction. New York: McGraw-Hill
Frojd, S. (1968) Uvod u psihoanalizu. Novi Sad: Matica Srpska
Jung, K.G. (2003) Arhetipovi i kolektivno nesvesno. Beograd: Atos
Jung, K.G. (1977) Psihološke rasprave. Novi Sad: Matica srpska
Klein, M. (1963) Our adult world. New York: Basuc Books
Kris, E. (1970) Psihoanalitička istraživanja u umetnosti. Beograd: Kultura
Krstić, D. (1988) Psihološki rečnik. Beograd: 'Vuk Karadžić'
Kvaščev, R. (1976) Psihologija stvaralaštva. Beograd: BIGZ
Nastović, I. (2010) Arhetipski svet Nikole Tesle. Novi Sad: Prometej
Omon, Ž., Mari, M. Analiza film(ov)a. Beograd: Clio
Radovančević, Lj. (2003) Psihoanalitička autopsija umjetnosti. Pregledni rad: UDK: 159.964:7. Retrived Septembar 15, 2014 from the World Wide Web. https://www.scribd.com/doc/292373513/Ljubomir-Radovancevic-Psihoanaliti%C4%8Dka-autopsija-umjetnosti
Segal, H. (1974) Introduction to the work of Melanie Klein. New York: Basic Books
Supek, R. (1958) Umjetnost i psihologija. Zagreb: Matica hrvatska