Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:0
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 10 od 22  
Back povratak na rezultate
2021, vol. 149, br. 3-4, str. 189-195
Analiza bolesnika lečenih od ujeda zmija otrovnica u Opštoj bolnici Užice (Zapadna Srbija), u periodu od 2006. do 2018. godine
aUniverzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Institut za zoologiju + Srpsko herpetološko društvo "Milutin Radovanović", Beograd
bOpšta bolnica Užice, Odeljenje za infektivne i tropske bolesti, Užice
cUniverzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
dPrirodnjački muzej, Beograd + Srpsko herpetološko društvo "Milutin Radovanović", Beograd

e-adresasonjadj@bio.bg.ac.rs
Ključne reči: međudisciplinarna saradnja i obrazovanje; nedostatak informacija; očuvanje zaštićenih vrsta; ujedi Vipera ammodytes i Vipera berus
Sažetak
Uvod/Cilj Do sada nije sačinjen pregled ujeda otrovnih zmija u celoj Srbiji: sa pravljenjem centralnog registra započeto je tek 2018. godine. Prikupili smo i obradili dostupne podatke vezane za ujede otrovnih zmija na području Užica (Zapadna Srbija). Prethodna analiza iz ove bolnice objavljena je 1968. godine. Metode Retrospektivno smo analizirali podatke o pacijentima lečenim u Opštoj bolnici Užice nakon ujeda otrovnih zmija, u periodu 2006-2018. godine, i uporedili ih sa podacima iz 1960-ih, sa studijom iz još jedne bolnice u Srbiji i sa podacima iz dve zemlje bivše Jugoslavije. Rezultati Tokom 13 godina zbrinuto je 249 osoba. Od svih slučajeva, 10,4% je bilo sa neupadljivim simptomima (blag bol na mestu ujeda), 68,7% je prošlo sa blagim do umerenim simptomima, a manje ili više ozbiljnih je bilo 20,9%. Smrtnih slučajeva nije bilo. Zaključak Iako uglavnom nisu životno ugrožavajući, ujedi otrovnih zmija su relativno česti i mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. Uz odgovarajuću edukaciju mnogi se mogu izbeći. Takođe, imajući u vidu ne samo biološku raznovrsnost kao takvu nego i značaj otrovâ zmija za proizvodnju različitih medicinski značajnih preparata, naglašavamo potrebu za odgovarajućom zaštitom sve tri vrste otrovnica u Srbiji - poskoka (Vipera ammodytes), šarke (V. berus) i šargana (V. ursinii).
Reference
Achille, G. (2015) Snakes of Italy: Herpetological treatise on the biology and iconography of Italian ophidians. u: Springer Briefs in Animal Sciences, Springer
Bolon, I., Durso, A.M., Botero, M.S., Ray, N., Alcoba, G., Chappuis, F., Ruiz, D.C.R. (2020) Identifying the snake: First scoping review on practices of communities and healthcare providers confronted with snakebite across the world. PLoS One, 15(3): e0229989-e0229989
Chippaux, J.P. (2012) Epidemiology of snakebites in Europe: A systematic review of the literature. Toxicon, 59(1): 86-99
Chippaux, J.P., Williams, V., White, J. (1991) Snake venom variability: Methods of study, results and interpretation. Toxicon, 29(11): 1279-1303
Corbit, A.G., Hayes, W.K. (2016) Factors that influence the clinical severity of venomous snakebites in Southern California. Toxicon, 117: 106-106
Crnobrnja-Isailović, J., Ajtić, R., Tomović, L. (2007) Activity patterns of the sand viper (Vipera ammodytes) from the central Balkans. Amphibia-Reptilia, 28(4): 582-589
Curić, I., Curić, S., Bradarić, I., Bubalo, P., Bebek-Ivanković, H., Nikolić, J., et al. (2009) Snakebites in Mostar region, Bosnia and Herzegovina. Coll Anthropol, 33 (Suppl. 2): 93-8
Častven, J., Šinžar, T., Kovačević, D., Moroanka, E., Mitrović, D., Stanivuković, M. (2000) Zmijski ujedi u području Vršačkih planina - prikaz slučajeva / Snakebites in the region of Vršac mountains: Case reports. Acta infectologica Iugoslavica, 5: 75-82. [In Serbian with summary in English]
Dart, R.C., Hurlbut, K.M., Garcia, R., Boren, J. (1996) Validation of a Severity Score for the Assessment of Crotalid Snakebite. Annals of Emergency Medicine, 27(3): 321-326
Dobaja-Borak, M., Babić, Ž., Bekjarovski, N., Cagánova, B., Grenc, D., Gruzdyte, L., et al. (2019) Abstracts from the 39th International Congress of the European Association of Poisons Centres and Clinical Toxicologists (EAPCCT) 21-24 May 2019, Naples, Italy: Epidemiology of Viperidae snake envenoming in central and south-eastern Europe: CEE Viper. Clin Toxicol, 57(6): 470
Geneviève, L.D., Ray, N., Chappuis, F., Alcoba, G., Mondardini, M.R., Bolon, I., Ruiz, D.C.R. (2018) Participatory approaches and open data on venomous snakes: A neglected opportunity in the global snakebite crisis?. PLOS Neglected Tropical Diseases, 12(3): e0006162-e0006162
Gold, B.S., Dart, R.C., Barish, R.A. (2002) Bites of Venomous Snakes. New England Journal of Medicine, 347(5): 347-356
Gubenšek, F., Sket, D., Turk, V., Lebez, D. (1974) Fractionation of Vipera ammodytes venom and seasonal variation of its composition. Toxicon, 12(2): 167-168
Gutiérrez, J.M. (2019) Global Availability of Antivenoms: The Relevance of Public Manufacturing Laboratories. Toxins, 11(1): 5-5
Karabuva, S., Lukšić, B., Brizić, I., Latinović, Z., Leonardi, A., Križaj, I. (2017) Ammodytin L is the main cardiotoxic component of the Vipera ammodytes ammodytes venom. Toxicon, 139:94-100
Karlo, R., Dželalija, B., Župančić, B., Bačić, I., Dunatov, T., Kanjer, A., Škarica, R., Sabalić, S., Bukvic, N., Nikolić, H., Augustin, G. (2011) Venomous snakebites in the Croatian North Dalmatia region. Wiener klinische Wochenschrift, 123(23-24): 732-737
Latinović, Z., Leonardi, A., Šribar, J., Sajevic, T., Žužek, M.C., Frangež, R., Halassy, B., Trampuš-Bakija, A., Pungerčar, J., Križaj, I. (2016) Venomics of Vipera berus berus to explain differences in pathology elicited by Vipera ammodytes ammodytes envenomation: Therapeutic implications. Journal of Proteomics, 146: 34-47
Longbottom, J., Shearer, F.M., Devine, M., Alcoba, G., Chappuis, F., Weiss, D.J., Ray, S.E., Ray, N., Warrell, D.A., Ruiz, D.C.R., Williams, D.J., Hay, S.I., Pigott, D.M. (2018) Vulnerability to snakebite envenoming: A global mapping of hotspots. Lancet, 392(10148): 673-684
Lukšić, B., Bradarić, N., Prgomet, S. (2006) Venomous snakebites in Southern Croatia. Coll Antropol, 30(1): 191-7
Malina, T., Krecsák, L., Korsós, Z., Takács, Z. (2008) Snakebites in Hungary: Epidemiological and clinical aspects over the past 36 years. Toxicon, 51(6): 943-951
Martín, C., Nogué, S. (2015) Changes in viper bite poisonings. Medicina Clínica, 144(3): 132-136
Milićević, M. (1968) Prikaz bolesnika ujedenih od otrovnih zmija lečenih od 1960. do 1968. godine / Vorstellung der Kranken die von Giftschlangenbissen im Jahre 1960 bis 1968 behandelt wurden. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 96(10): 999-1006. [In Serbian with summary in German]
Milovanović, V., Dimitrijević, L., Petrušić, V., Kadrić, J., Minić, R., Živković, I. (2018) Application of the 3R Concept in the Production of European Antiviperinum on Horses: Multisite, Low Volumes Immunization Protocol and Elisa. Acta veterinaria, 68(4): 401-419
Mirković, S. (1901) Kako prost narod u Fruškoj gori i Sriemu lieči rane nastale ujedom otrovnih zmija / How laypeople in Fruška gora and Sriem heal the wounds resulting from venomous snake bites. Liečnički Viestnik, 23: 246-8. [In Serbian]
Ninić-Marinković, D. (2015) Anafilaktički šok kao posledica ujeda zmije. ABC - časopis urgentne medicine, vol. 15, br. 2, str. 54-59
Paolino, G., di Nicola, M.R., Pontara, A.R., Didona, D., Moliterni, E., Mercuri, S.R., Grano, M., Borgianni, N., Kumar, R., Pampena, R. (2020) Vipera snakebite in Europe: A systematic review of a neglected disease. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology, 34(10): 2247-2260
Petković, D., Jovanović, T., Mičević, D., Unković-Cvetković, N., Cvetković, M. (1979) Action of Vipera ammodytes venom and its fractions on the isolated rat heart. Toxicon, 17(6): 639-644
Popović, N., Baljošević, S., Katanić, R., Bojović, K. (1998) Klinička slika bolesti nastale ujedom zmije otrovnice - naša iskustva. Acta Infectol Yugoslav, 3: 109-125
Prokop, P. (2016) Universal Human Fears. u: Shackelford T., Weekes-Shackelford V. [ur.] Encyclopedia of Evolutionary Psychological Science, Cham: Springer, p. 84
Stojanović, M., Stojanović, D., Živković, Lj., Živković, D. (2007) Hemoragijski sindrom kod zmijskog ujeda. Apollineum medicum et aesculapium, vol. 5, br. 3-4, str. 8-10
Tomović, L., Anđelković, M., Krizmanić, I., Ajtić, R., Urošević, A., Labus, N., Simović, A., Maričić, M., Golubović, A., Ćorović, J., Paunović, A., Jović, D., Krstić, M., Lakušić, M., Džukić, G. (2019) Distribution of three Vipera species in the Republic of Serbia. Bulletin of the Natural History Museum, br. 12, str. 217-242
'Torlak' Institute of Virology, Vaccines and Sera Viekvin® equine antiserum: Patient Information Leaflet. Available at http://www.torlakinstitut.com/pdf/Viekvin-en.pdf. Last accessed on September 30, 2020
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
DOI: 10.2298/SARH200114014N
primljen: 14.01.2020.
revidiran: 05.03.2021.
prihvaćen: 10.03.2021.
objavljen onlajn: 16.03.2021.
objavljen u SCIndeksu: 18.05.2021.