- citations in SCIndeks: 0
- citations in CrossRef:0
- citations in Google Scholar:[
]
- visits in previous 30 days:15
- full-text downloads in 30 days:10
|
|
2020, vol. 10, iss. 20, pp. 153-169
|
Phenomenological understanding of M. Weber's postulate of subjective interpretation in A. Schütz's work
Fenomenološko razumevanje M. Veberovog postulata subjektivnog tumačenja u delu A. Šica
Project: Rad predstavlja rezultat naučnoistraživačke delatnosti koju sprovodi Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, a finansira Ministarsto prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Abstract
Max Weber, as the founder of interpretative sociology, left a significant influence on phenomenological, that is, reflective sociology. His concept of understanding (Verstehen) gained a modified role in the sociological theoretical-methodological directions that emerged during the twentieth century. Understanding is not only a methodological procedure of interpreting social reality but also a condition of its intersubjectivity as a special experiential form. Therefore, in this paper, the theoretical schemes and methodological strategies of Max Weber and Alfred Schütz are problematised with the central attention to the use of the postulate of subjective interpretation. This postulate is presented within the phenomenological sociological model, primarily in the sense of the general principle of constructing types of flow-actions, that is, the typification necessary for social harmonisation of participants in the common-sense world. Since the model of scientific constructs is based on the model of common sense constructs as first-order constructs, this postulate also gained its central place in the methodological sense, as one of three possible forms - experiential, epistemological, and methodological. In the wake of all previously analysed, the specificity of the phenomenological understanding of the concept of action is also pointed out.
Sažetak
Maks Veber je, kao utemeljivač razumevajuće sociologije, ostavio bitan uticaj na fenomenološku, odnosno refleksivnu sociologiju. Njegov koncept razumevanja (Verstehen) dobija modifikovanu ulogu u sociološkim teorijsko-metodološkim pravcima nastalim tokom dvadesetog veka. Razumevanje predstavlja ne samo metodološki postupak tumačenja društvene stvarnosti, već uslov njene intersubjektivnosti kao posebna iskustvena forma. Stoga se u ovom radu problematizuju teorijske sheme i metodološke strategije Maksa Vebera i Alfreda Šica sa centralnom pažnjom na upotrebi postulata subjektivnog tumačenja. Ovaj postulat u okviru fenomenološkog sociološkog modela predstavljen je, pre svega, u značenju opšteg principa konstruisanja tipova toka-delanja, odnosno tipizacija neophodnih za društveno usklađivanje aktera u zdravorazumskom svetu. Kako je model naučnih konstrukata zasnovan na modelu zdravorazumskih konstrukata kao konstrukata prvog reda, ovaj postulat dobija svoje središnje mesto i u metodološkom značenju, kao jedna od tri moguće forme - iskustvene, epistemološke i metodološke. Na tragu svega analiziranog, ukazano je i na specifičnost fenomenološkog poimanja koncepta delanja.
|
|
|
References
|
|
Berger, P., Luckmann, N. (1992) Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed
|
1
|
Bodlović, P. (2011) Elementarne odrednice svijesti kod fenomenologa i simboličkih interakcionista. Amalgam, (5), 53-66
|
2
|
Dirkem, E. (1982) Elementarni oblici religijskog života. Beograd: Prosveta
|
20
|
Gerc, K. (1998) Tumačenje kultura. Beograd: Biblioteka XX vek, II
|
|
Giddens, A. (1993) New rules of sociological methods. Stanford: Stanford University Press
|
|
Gordić, A. (2003) Filozofija i nauka kod poznog Huserla u radovima Zagorke Mićić. Theoria, vol. 46, br. 1-4, str. 47-58
|
|
Hall, J. (1979) Max Weber's methodological strategy and comparative lifeworld phenomenology. Human Studies, 4(1), 131-143
|
|
Hall, J. (1977) Alfred Schutz, his critics, and applied phenomenology. Cultural Hermeneutics, 4(3), 265-279
|
1
|
Jenkins, R. (2008) Social identity. London - New York: Routledge
|
|
Marx, W. (2005) Fenomenologija Edmunda Husserla. Zagreb: Naklada Breza
|
2
|
Opalić, P.D. (1996) Teorijske osnove psihoanalitičko-fenomenološkog shvatanja kolektivno iracionalnog. Sociološki pregled, vol. 30, br. 1, str. 65-76
|
|
Pavić, Ž. (1994) Fenomenologija i sociologija - uvod u 'refleksivnu sociologiju'. Društvena istraživanja, Zagreb, 10-11, 3 (2-3), 279-295
|
|
Petrović, J. (2014) Beleška o tzv. novoj francuskoj sociologiji i njenim metodološkim konsekvencama - osvrt na najvažnija pitanja. in: Đorđević D.B., Petrović J. [ed.] Proučavanje društvenih pojava, Niš: Univerzitet u Nišu - Filozofski fakultet, Mašinski fakultet
|
|
Prole, D. (2017) Povratak prirodnog stava? - Schmitzovo čitanje Husserla. Filozofska istraživanja, 147 God. 37 (sv. 3), 423-434
|
|
Risteski, A. (2016) Drugi u Huserlovoj i Šicovoj fenomenologiji. in: Ratković A. [ed.] Percepcije Drugog kao drugačijeg, Zbornik radova sa II interdisciplinarnog studentskog skupa Karlovački dani slobodne misli, Sremski Karlovci: Centar za afirmaciju slobodne misli, Knj. II, 49-56
|
3
|
Spasić, I. (2004) Sociologije svakodnevnog života. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
|
|
Šic, A. (2012) Problem društvene stvarnosti. Novi Sad: Mediterran Publishing
|
|
Uzelac, M. (2009) Fenomenologija kao misaoni stav i methodos. Predavanje održano na Filozofskom fakultetu u Beogradu, http://www.uzelac.eu/Predavanja/07UzelacMFenomenologijaKaoMisaoniStav.pdf
|
2
|
Uzelac, M. (2009) Fenomenologija. Novi Sad: Veris
|
1
|
Veber, M. (1976) Privreda i društvo, tom prvi. Beograd: Prosveta
|
|
|
|