- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:27
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:8
|
|
2021, vol. 69, br. 1-2, str. 65-79
|
Analiza sistemske komponente kreditnog rizika u bankarskom sektoru Republike Srbije
Analysis of the systemic credit risk component in the banking sector of the Republic of Serbia
Banca Intesa, Credit Division, Underwriting Sector for Large, Institutional and International Clients, Beograd
Sažetak
Predmet ovog istraživanja je ispitivanje i kvantifikovanje stepena izloženosti sistemskom riziku kreditnog portfelja bankarskog sektora Republike Srbije u periodu od 2008Q4 do 2019Q3, ali i po osnovnim komercijalnim segmentima (privreda i stanovništvo). Bazelski komitet za superviziju banaka, u sklopu regulatornog okvira za utvrđivanje potrebnog nivoa kapitala, pravi razliku u izloženosti sistemskom riziku između kredita odobrenih privredi i kredita odobrenih stanovništvu. Na osnovu navedenog, postavljaju se sledeće hipoteze: a) Postoji značajna razlika u izloženosti sistemskom riziku između kredita odobrenih privredi i kredita odobrenih stanovništvu u bankarskom sektoru Republike Srbije i b) Predikcija izloženosti sistemskom riziku celog bankarskog sektora Republike Srbije može se vršiti na osnovu kredita odobrenih privredi zbog sprecifičnosti ekonomskog i bankarskog sistema Republike Srbije. Rezultati istraživanja su potvrdili istinitost tvrdnje obe hipoteze, što ima višestruki značaj za kreatore makroekonomske politike, nosioce makroprudencijalne politike i nosioce upravljačke funkcije poslovnih banaka. Prvo, bankarska i računovodstvena regulativa zahtevaju izradu stres-testova verovatnoće neizmirenja obaveza dužnika na promenu makroekonomskih agregata i njen uticaj na kapital banke, uvažavajući procikličnost finansijskog sistema. Drugo, osetljivost banke na promene u makroekonomskim agregatima dominantno zavisi od strukture kreditnog portfolia po komercijalnim segmentima. Treće, potvrđen je zaključak akademske elite da bi razvoj tržišta kapitala doveo do povećanja finansijske i makroekonomske stabilnosti Republike Srbije i smanjio procikličnost kreditnog rizika. Korišćen je model autoregresionih distributivnih docnji, tzv. ARDL model (engl. autoregressive distributed lags model), jer postoji razlika u integrisanosti posmatranih vremenskih serija (I(0) i I(1)) i jer ovaj metod daje dobre rezultate na relativno malim uzorcima.
Abstract
The subject of this research paper is quantification of the degree of systemic risk exposure of the Serbian banking sector's loan portfolio in the period from 2008Q4 to 2019Q3, including by main commercial segments (corporate and retail). The Basel Committee on Banking Supervision, under its regulatory framework, makes a distinction between corporate and retail loans regarding the exposure to systemic risk. Based on the above, the following hypotheses are set: a) There is a significant difference in systemic risk exposure between corporate and retail loans in the Serbian banking sector and b) Forecasting the exposure to systemic risk of the entire Serbian banking sector can be performed on the basis of corporate loans due to the specificity of the economic system of the Republic of Serbia. The results of the research corroborated the truthfulness of both hypotheses, which has a multifold significance for commercial banks' management, macroeconomic and macroprudential policy makers. First, banking and accounting regulations require stress-testing of probability of default on the change in macroeconomic aggregates and its impact on the bank's capital. Second, a bank's sensitivity to changes in macroeconomic aggregates predominantly depends on the loan portfolio structure by commercial segments. Third, the conclusion of the academic elite that the development of the capital market would lead to an increase in the macroeconomic stability of the Republic of Serbia and reduce the procyclicality of credit risk was confirmed. We used the autoregressive distributed lags model (ARDL model) because there is a difference in order of integration in the observed time series (I(0) and I(1)), and because this method provides good results for relatively small sample data sizes.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2011-2019) Odluka o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke. Službeni Glasnik RS, br. 94/2011, 57/2012, 123/2012, 43/2013, 113/2013, 135/2014, 25/2015, 38/2015, 61/2016, 69/2016, 91/2016, 101/2017, 114/2017, 103/2018 i 8/2019
|
|
*** (2005-2014) Strategija za rešavanje problematičnih kredita. Službeni Glasnik RS, br. 55/05, 71/05-ispravka, 101/07, 68/05, 16/11, 68/12-US, 72/12, 7/14-US I 44/14
|
|
Anastasiou, D., Louri, H., Tsionas, E.G. (2018) Non-Performing Loans in the Euro Area: Are Core-Periphery Banking Markets Fragmented?. International Journal of Finance & Economics, 1-16
|
|
Aver, B. (2008) An Empirical Analysis of Credit Risk Factors of the Slovenian Banking System. Managing Global Transitions, 6(3): 317-334
|
|
Bambulović, M., Valdec, M. (2018) Determinants of Credit Cycle-Case of Croatia. u: The young economists' seminar (thirteenth), organized by Croatian National Bank, Dubrovnik, June
|
|
Baudino, P., Yun, H. (2017) Resolution of non-performing loans-policy options. Bank of International Settlement
|
|
Beck, R., Jakubik, P., Piloiu, A. (2015) Key Determinants of Non-performing Loans: New Evidence from a Global Sample. Open Economies Review, 26(3): 525-550
|
|
Benazić, M., Radin, D. (2015) Macroeconomic Determinants of the Non-performing Placements and Off-balance Sheet Liabilities of Croatian Banks. Organizacija, 48(2): 75-87
|
|
Boumparis, P., Milas, C., Panagiotidis, T. (2019) Nonperforming loans and sovereign credit ratings. Rimini Centre for Economic Analysis, Working Paper 19-13, 1-35
|
2
|
Božović, M., Urošević, B., Živković, B. (2009) On the spillover of exchange rate risk into default risk. Economic Annals, vol. 54, br. 183, str. 32-55
|
|
Božović, M. (2019) Postoje li makroekonomski prediktori za Point-in-Time PD? Rezultati na osnovu baze podataka stopa neizmirenja Udruženja banaka Srbije. Bankarstvo, vol. 48, br. 2, str. 12-29
|
|
Bykova, A., Pindyuk, O. (2019) Non-Performing Loans in Central and Southeast Europe. Vienna Institute for International Economic Studies, Policy Notes and Reports 32, 1-42
|
|
Đukić, Đ. (2012) Drugi talas krize u evrozoni i mere za smanjenje rizika kolapsa realnog sektora i destabilizovanje bankarskog sektora u Srbiji. u: Đukić Đ., Jakšić M. [ur.] Dužnička kriza u zemljama članicama evro zone i njen uticaj na privredu Srbije, Beograd: Ekonomski fakultet, 1-12
|
|
Đukić, Đ. (2011) Da li je moguća brza deevrizacija privrede Srbije?. u: Bajec Jurij, Jakšić Miomir [ur.] Nova strategija razvoja privrede Srbije - izazovi ekonomske politike u 2011.godini, Beograd: Naučno društvo ekonomista Srbije, 203-213
|
2
|
Đukić, Đ., Đukić, M. (2009) The global financial crisis and the behavior of short-term interest rates: International and Serbian aspects. Panoeconomicus, vol. 56, br. 4, str. 491-506
|
|
Jović, Ž. (2017) Analiza determinanti kreditnog rizika u uslovima izražene informacione asimetrije - primer bankarsko sektora Republike Srbije. Univerzitet u Beogradu-Ekonomski Fakultet, doktorska disertacija
|
|
Kjosevski, J., Petkovski, M., Naumovska, E. (2019) Bank-specific and macroeconomic determinants of non-performing loans in the Republic of Macedonia: Comparative analysis of enterprise and household NPLs. Economic Research-Ekonomska Istraživanja, 32(1): 1185-1203
|
|
Koju, L., Koju, R., Wang, S. (2019) Macroeconomic determinants of credit risks: Evidence from high-income countries. European Journal of Management and Business Economics, 29(1): 41-53
|
|
Labus, M. (2020) Exchange rate targeting. Ekonomika preduzeća, vol. 68, br. 1-2, str. 23-34
|
1
|
Lojanica, N. (2018) Makroekonomski efekti monetarne transmisije u Srbiji - SVAR pristup. Bankarstvo, vol. 47, br. 1, str. 14-31
|
7
|
Mladenović, Z., Nojković, A. (2012) Primenjena analiza vremenskih serija. Beograd: Ekonomski Fakultet Univerziteta u Beogradu, drugo izdanje
|
4
|
Nkusu, M. (2011) Nonperforming Loans and Macrofinancial Vulnerabilities in Advanced Economies. IMF Working Papers, 11(161): 1-25
|
1
|
Otašević, D. (2013) Analiza makroekonomskih determinanti kvaliteta kreditnog portfelja banaka u Srbiji. Beograd: Narodna banka Srbije, 1-29
|
1
|
Ozili, P. (2019) Non-performing loans and financial development: New evidence. Journal of Risk Finance, 20(1): 59-81
|
|
Szarowska, I. (2018) Effect of macroeconomic determinants on non-performing loans in Central and Eastern European countries. International Journal of Monetary Economics and Finance, 11(1): 20-35
|
3
|
Tabaković, J. (2017) Central Bank policy after the crisis: Example of Serbia. Ekonomika preduzeća, vol. 65, br. 1-2, str. 83-102
|
2
|
Tabaković, J. (2018) Resolution of nonperforming loans in Serbia: Stability as an imperative. Ekonomika preduzeća, vol. 66, br. 1-2, str. 91-105
|
|
Tanasković, S., Jandrić, M. (2015) Macroeconomic and Institutional Determinants of Non-performing Loans. Journal of Central Banking Theory and Practice, 4(1): 47-62
|
|
|
|