Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1

Sadržaj

članak: 5 od 10  
Back povratak na rezultate
2017, vol. 9, br. 2, str. 143-152
Disciplinska kriza u vrednovanju umetnosti
University of Rijeka, Department of Art History, Rijeka, Croatia
Ključne reči: aksiologija umetnosti; istorijske paradigme vrednovanja; aksiološka matrica istorije umetnosti; kulturno prihvatanje vrednosti
Sažetak
Uopšteno govoreći, vrednost među objektima - kao i među umetničkim vrednostima - definišu se na osnovu posebno značajnih odlika i uslova koji razlikuju npr. privilegovanje tog umetničkog dela u okviru porodice srodnih pojava i predmeta; prvo u vreme nastanka, a onda i u sadašnjem vremenu. Istorija estetike i kulture odražavaju nestabilan status uslova koji određuju umetničke vrednosti, tj. uslova za istorijsku promenu vrednovanja. Predmeti ili pojave koji tokom istorije pretenduju da budu ono što danas nazivamo vrednim umetničkim delima, stekli su neophodne kvalifikacije u okviru hijerarhijskog okvira kulturne potražnje njihovog vremena. Dinamičan sistem promena ujednačavanja vrednosti umetničkih dela sa njihovim društvenim statusom doveo je do disciplinarne krize teorije umetnosti koja nije uspela da se prilagodi aksiološki novim načinima prijema umetnosti, ni savremenim standardima. U tom smislu, daću kratak prikaz krize sa stanovišta osnovnih pitanja u vezi značenja lepote, vrednosti i vrednovanja u okviru kulture i umetnosti tokom istorije. Lociraću fokus ove krize u okviru perioda od šesnaestog do osamnaestog veka (bez romantizma) kada je istorija umetnosti postala jasno izražena disciplina, uključujući mehanizme vrednovanja tog perioda u svoju posebnu metodološku matricu, kao da je ona vanvremenska i neistorijska.
Reference
Alpers, S.L. (1960) Ekphrasis and Aesthetic Attitudes in Vasari's Lives. Journal of the Warburg and Courtauld Institutes, no. 23 (2/4, July-December): 190-215
Badurina, A. (1979) Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Zagreb: Liber
Baudelaire, C. (1969) The Salon of 1846. u: Halsted John B. [ur.] Romanticism: Selected documents, London: Macmillan & Co LTD, 118-122
Belting, H. (1988) The End of the History of Art?. History and Theory, (27): 188-199
Benjamin, W. (1968) Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. Život umjetnosti - časopis za suvremena likovna zbivanja, no. 6: 67-80
Bourriaud, N. Letter to Braco Dimitrijević about post-history. Accessced Aug 17, 2017. http://bracodimitrijevic.com/index.php?p=pages&title=Essays-on-B.-D.-Work
Burckhardt, J. (1999) Razmišljanja o svjetskoj povijesti. Zagreb: Prosvjeta
Dickie, G. (1969) Defining Art. American Philosophical Quarterly, 6(3): 253-256
Goodman, N. (1978) Ways of Worldmaking. Indianapolis: Hackett Publishing Company
Hass, A. Albrecht Dürer's devotional images of the Virgin and child. Accessced June 27, 2017. https://www.ngv.vic.gov.au/essay/albrecht-durers-devotional images-of-the-virgin-andchild
Lessing, G.E. (1954) Laokoon ili O granicama slikarstva i poezije. Beograd: Kultura
Ruskin, J. (2000) Modern Painters. Adamant Media Corporation
Struken, M., Cartwrigt, L. (2001) Practices of Looking. New York: Oxford University Press
Vasari, G. (2008) The Lives of the Artists. New York: Oxford University Press
Winckelmann, J.J. (1972) Essay on the Beautiful in Art. u: Irwin David [ur.] Winckelmann's Writings on Art, London: Phaidon, 89-104
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: naučna polemika
DOI: 10.5937/SAJ1702143L
prihvaćen: 01.09.2017.
objavljen u SCIndeksu: 05.07.2021.

Povezani članci

Nema povezanih članaka