Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:6
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:4

Sadržaj

članak: 3 od 6  
Back povratak na rezultate
2020, vol. 12, br. 2, str. 102-119
Otkrivanje hibridnog modela arhitektonskog crteža na početku XXI veka
Univerzitet u Beogradu, Arhitektonski fakultet, Srbija

e-adresahristina.stojanovic@arh.bg.ac.rs
Ključne reči: arhitektonski crtež; vizuelni jezik; reprezentacija; dvadeset prvi vek; digitalna paradigma; virtuelna stvarnost
Sažetak
Stručni, ali i istraživački okvir savremenog arhitektonskog projektovanja predstavlja oblast artikulisanu razvojem informacionih tehnologija. Do sada, ovaj okvir je predstavljao područje najbrže razmene mišljenja i ideja, podvrgnuto raznovrsnim tumačenjima i spekulacijama u različitim fazama procesa arhitektonskog projektovanja - od početnih ideja do finalnih arhitektonskih simulacija i realizacija. Radikalne promene u arhitektonskom razmišljanju direktno su se odrazile na upotrebu i načine razumevanja arhitektonskog crteža u procesu arhitektonskog projektovanja. Štaviše, ova situacija je dovela do radikalnih promena u tradicionalnom procesu projektovanja arhitektonskog prostora. U kontekstu shvatanja odnosa između arhitekte i crteža kao njegovog jedinog autorskog dela, ovaj odnos se uzurpira implementacijom kompjuterskog softvera kao posredničkog alata između njih dvoje. Uvođenje softvera u proces arhitektonskog projektovanja utiče na pojavu oblika arhitektonskog crteža, nudec'i nove moguc'nosti kao što su direktna, aktuelna i sveprisutna manipulacija, kao i mnoštvo moguc'nosti predstavljanja. Ovaj rad problematizuje poziciju arhitektonskog crteža ispitujuc'i njegove manifestacije na početku dvadeset prvog veka kao posledice paradigmatskih promena koje je donela digitalna revolucija. Arhitektonski crtež na početku veka nestaje u svom tradicionalnom smislu i zamenjuju ga različiti oblici i uloge u procesu arhitektonskog projektovanja. Pošto se sprovedeno istraživanje posmatra prvenstveno kroz disciplinu arhitekture, a bliže, kroz oblast vizuelnih umetnosti, ispitac'e ulogu crteža u oblasti arhitektonskog predstavljanja. Pored toga, rezultati istraživanja koji nastaju u vidu hibridnog modela arhitektonskog crteža, bic'e razmatrani u smislu njegovog kreativnog potencijala i dalje istraživačke primenljivosti u oblasti arhitektonskog obrazovanja.
Reference
Bnin-Bninski, A., Dragišić, M. (2016) Scale on paper between technique and imagination: Example of Constant's drawing hypothesis. SAJ - Serbian Architectural Journal, vol. 8, br. 3, str. 322-339
Carpo, M. (2001) Architecture in the age of printing: Orality, writing, typography, and printed images in the history of architectural theory. Cambridge: MIT Press
Carpo, M. (2014) The digital: From complexity to simplicity: And back. SAJ - Serbian Architectural Journal, vol. 6, br. 3, str. 256-265
Carpo, M. (2011) The alphabet and the algorithm. MIT Press
Carpo, M. (2017) The second digital turn: Design beyond intelligence. Cambridge: The MIT Press
Evans, R. (2003) Translations from drawing to building and other essays. London: Janet Evans and Architectural Association Publications
Frascari, M. (2010) Splendour and miseries of architectural construction drawings. Interstices: Journal of Architecture and Related Arts, 11: 107-113; https://interstices.ac.nz/index.php/Interstices/issue/view/27
Stojanović, Đ. (2013) Intro: Architectural education in the post-digital age. SAJ - Serbian Architectural Journal, 5(2): 90-91
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/saj2002102M
objavljen u SCIndeksu: 09.08.2022.

Povezani članci

Nema povezanih članaka