- citati u SCIndeksu: [2]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:1
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2006, vol. 12, br. 3-4, str. 97-103
|
Proizvodnja i promet semena Instituta za kukuruz 'Zemun Polje'
Seed production and turnover of the Maize Research Institute Zemun Polje
Institut za kukuruz 'Zemun polje', Beograd-Zemun, Srbija
Sažetak
Prikazana je ukupna proizvodnja i promet semena hibridnog kukuruza Instituta za kukuruz "Zemun Polje". Posle brzog i burnog razvoja Institut je postao lider u oplemenjivanju kukuruza u Evropi. Do danas je u zemlji proizvedeno blizu 1,5 milion tona hibridnog semena svih kreacija, (vrednog oko 1,8 milijardi USD) i izvezeno preko 770 hiljada tona (vrednog blizu milijardu USD). U domaćoj konkurenciji Institut učestvuje sa 55% u broju priznatih hibrida, oko polovine ukupne proizvodnje i blizu 60% u izvozu semena, a izvozi 65% sopstvene produkcije. Udeo je skromniji u podmirenju domaće potrošnje usled izrazite izvozne orijentacije. Ukupna vrednost semenske proizvodnje ZP hibrida procenjuje se na blizu milijardu dolara. Sa obimom proizvodnje od oko miliona i izvozom od blizu pola miliona tona semena u 31 državu Institut je ostao lider u jugoistočnoj Evropi. Godišnji potencijal plasmana ZP hibrida može biti 10.000 t na domaćem i toliko na stranom tržištu, uz izvoz do 100 t osnovnog semena. U pogledu izvoza, proteklo vreme u razvoju Instituta može se podeliti na tri različita dvodecenijska razdoblja, i to: prvo - stvaralačko uhodavanje (1945-1964); drugo -početak, rast i održavanje visoke vrednosti izvoza (1965-1984) i potom - stagnacija proizvodnje i ograničeni razvoj spoljno-trgovinske razmene.
Abstract
The total seed production and marketing of Maize Research Institute is presented since its establishment. Soon after its founding, Maize Research Institute became lieder in maize breeding in Europe. By now, about 1.5 million tons of hybrid seed (valued about 1.8 billion US$) was produced, and more than 770,000 tons exported (value of abut 1 billion US$). 55% of all officially registered hybrids in the country belong to Maize Research Institute; it occupies about 50% of the local market, and 60% of total country maize seed export, thus exporting about 65% of its production. Currently both, local and foreign market can absorb about 10,000 tons of Maize Research Institute s seed, with additional export of about 100 tons of basic seed. Considering the export of seed, the elapsed period of time could be divided in three different periods, each of them lasting about two decades: first creative beginning (1945-1964); second growth and maintenance of high production and export (1965-1984); and the third stagnation of production and decrease of export.
|
|
|
Reference
|
|
*** (1953/2003) Statistički godišnjak SFR Jugoslavije (1953-1990), SR Jugoslavije (1991-2002) i Srbije (2002-2003)
|
4
|
Dedić, D., ur. (2004) Lista sorti poljoprivrednog i šumskog bilja dozvoljenih za širenje u Republici Srbiji. Beograd: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije
|
|
Lang, F.R. (1961) Hybrid maize consultant: Final Report. Beograd
|
6
|
Marić, M.M. (1998) Semenarstvo kao izazov. Zemun polje-Beograd: Društvo selekcionera i semenara Srbije
|
1
|
Mirić, M. (1989) Društvena stanovišta o stanju semenarstva kukuruza u nas. Agronomski glasnik, Zagreb, br. 1-2
|
|
Mirić, M., Babić, M. (2006) Dr Vladimir Trifunović - prestižno delo uglednog naučnika. Selekcija i semenarstvo, vol. 12, br. 1-2, str. 107-114
|
|
Penčić, M. (2000) Intervju. Kukuruz na pragu trećeg milenijuma, sećanja, kazivanja i predviđanja. Institut za kukuruz Zemun Polje, str. 28-33
|
|
Pucarić, A., Ćirović, M., Đurkić, I., Vidojković, M. (1988) Maize Euromaize 88. Beograd, str. 155-175
|
2
|
Rosić, K. (1965) Hibridi kukuruza. u: Kukuruz, Beograd: Zadružna knjiga, 147-166
|
|
Smiljaković, J. (1975) Production of hybrid maize seed in Yugoslavia. Belgrade
|
|
Trifunović, V., Pucarić, A. (1984) Semenarstvo u Jugoslaviji u funkciji međunarodne saradnje - semenarstvo kukuruza. u: Novosadski poljoprivredni sajam 1989, Beograd: Jugoslovenski fond za žita
|
|
|
|