Akcije

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini
kako citirati ovaj članak
podeli ovaj članak

Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 7  
Back povratak na rezultate
Firentinci u Carigradu, Drinopolju i Brusi, XIV-XVI vek
Ključne reči: Firentinci; Mlečani; Venecija; Carigrad; Drinopolj; Brusa; Dubrovnik; Ankona; Mramorno more; žito; koža; vuna; tkanine; kamelot; menica
Sažetak
Na osnovu neobjavljene dubrovačke arhivske građe autor je proučio poslovno prisustvo Firentinaca u otomanskim prestonicama, pa delimično i u Brusi. Firentinci su zakasnili da se pojave na pomenutom tržištu jer nisu imali izlaz na more. Kad su ga stekli, pokoravanjem Pize i Livorna, radije su poslovali preko Ankone, da bi izašli na more, i preko Dubrovnika, da bi kopnom brže stizali na pijace. Nisu bili prijatelji Mlečana. Turci su im predavali mletačku imovinu i povlastice koje je ranije imala Piza. Firentinci su najpre u Hadrianopolju imali svoju agenciju (u drugoj polovini XV veka), a kad je turska prestonica konačno prebačena u Carigrad, u tom gradu su imali svoga konzula, koji je nazivan bail. Firentinci su u Tursku uvozili razne vrste vunene i svilene tkanine i druge zapadne manufakturne izrađevine, a izvozili su žitarice, sirove goveđe i bivolje kože, vunu, kamelot i stipsu. U novčanom saobraćaju rado su radili menicama. Nisu osnovali manufakturu svojih štofova u Turskoj, nego je to učinio sarajevski katolik Bernard Brnjaković 1682. godine.
Reference
Babinger, F. (1953) Mehmed der Eroberer und seine Zeit. Weltensturmer einer Zeitenende. Munchen
Babinger, F. (1968) Mehmed Osvajač i njegovo doba. Novi Sad: Matica srpska
Heyd, G. Le colonie commerciali degli Italiani im Orijente nel medio evo. Venezia - Torino
Heyd, W. (1923) Histoire du commerce du Levant au Moyen age. Leipzig
Hrabak, B. (2005) Arbanaške studije, I. Beograd
Hrabak, B. (1971) Izvoz žitarica iz osmanlijskog carstva u XIV, XV i XVI stoleću - udeo Dubrovčana u prometu 'turskim' žitom. Priština: Zajednica naučnih ustanova Kosova
Hrabak, B. (1960) Trgovina Persijanaca preko Dubrovnika. Zbornik Filozofskog fakulteta, V/1, 257-267
Hrabak, B. (1980) Ugrožena plovidba za Siriju i Egipat i mletačke i dubrovačke mere da se ona obezbedi, XIV i XV vek. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini, XIV, 42
Krekić, B. (1952) Kurirski saobraćaj Dubrovnika sa Carigradom i Solunom u prvoj polovini XIV veka. Zbornik radova Vizantološkog instituta, I
Krekić, B. (1984) Kurirski saobraćaj Dubrovnika sa Carigradom i Solunom u prvoj polovini XIV veka. Zbornik radova Vizantološkog instituta, XXI, 116
Makijaveli, N. (1979) Istorija Florencii. Leningrad
Maliković, D. (1995) Dubrovnik i Ankonska Marka 1420-1620. Priština
Muller, G. (1879) Documenti sulle relazioni della citta toscane coll'Oriente cristiano e con Turchi fino all'anno 1531. Firence
Nedeljković, B. (1984) Liber viridis. Beograd
Popović, T. (1987) Firentinci u Bosni i Srbiji u XVI veku. Istorijski časopis, XXXIV, 115
Popović, T., ur. (1984) Pisma Bartolomeu Borđaniju, 1593-1595. Spomenik SANU, 1, 352, CXXIV
Skaskin, S.D., Kotelanikova, A.A., Rutenberg, V.N., ur. Istorija Italii. Moskva, kn. I
Voje, I. (1971) Bencio del Buono. Istorijski časopis, XVIII, 189-90
Voje, I. (1976) Kreditna trgovina i srednjovjekovnom Dubrovniku. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
von Hammer, J. (1834) Geschichte des Osmanischen Reiches. Pesth
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 03.12.2007.

Povezani članci

Nema povezanih članaka