- citations in SCIndeks: 0
- citations in CrossRef:[1]
- citations in Google Scholar:[
]
- visits in previous 30 days:8
- full-text downloads in 30 days:6
|
|
2017, vol. 23, iss. 1, pp. 57-67
|
Preliminary characterization of Camelina sativa L. for the future breeding in Serbia
Preliminarna karakterizacija lanika (Camelina sativa L.) za potrebe oplemenjivanja u Srbiji
aUniversity of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Serbia bInstitute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad, Serbia cDepartment of Applied Plant Sciences and Plant Biotechnology, BOKU-University of Natural Resources and Applied Life Sciences, Vienna, Austria
email: velimir.mladenov@polj.edu.rs
Project: Development of new varieties and production technology improvement of oil crops for different purposes (MESTD - 31025)
Abstract
Lanik (Camelina sativa L.) is a relict agricultural oilseed crops from Brassicaceae family. It has several agronomic advantages relative to the other crops, including short vegetation (85- 100 days), low requirements for water and nutrients, great adaptability to different environmental conditions and resistance to insect attack and disease-causing agents. The aim of this work was to do preliminary characterization of Camelina sativa through plant height. The obtained information of germplasm genetic variability will be helpful in making decisions in future crosses. Field exam were performed using 54 hexaploid genotype of Camelina sativa, and 2 of them are result of genotype Serbian Selection (NS Slatka and NS Zlatka). The experimental plot was alpha lattice in four (4) replications in Novi Sad. Phenotyping of Camelina sativa for plant height was consisted of two statistical analysis. The first is descriptive statistics of plant height, and the second analysis was a cluster analysis (Cluster Analysis). Analyzing parameters through basic statistics for individual clusters it is evident that there is a statistically significant difference between the clusters. ANOVA was applied only to confirm the accuracy of the group. A statistically significant difference was found between but not within clusters. Genotypes of cluster 5, with small average plant height, are selected as genotypes of particular importance.
Sažetak
Lanik (Camelina sativa L.) je uljana biljna vrsta iz porodice kupusnjača (Brassicaceae), koja poslednjih godina postaje posebno interesantna zbog svoje raznovrsne upotrebe i skromnih agroekoloških zahteva gajenja. Sadržaj ulja u semenu lanika je od 30% do 50%. Ulje lanika ima jedinstven sastav masnih kiselina sa 30-40% alfa-linoleinske kiseline (omega-3 masne kiseline), oko 15% eikozenoične kiseline i sa oko 3% eruka kiseline. Kvalitet ulja lanika omogućava njegovo korišćenje u proizvodnji biogoriva, biomaziva, u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji i ulja pogodnog za ljudsku ishranu. Poseduje nekoliko agronomskih prednosti u odnosu na druge kulture, uključujući kratku vegetaciju (85-100 dana), niske potrebe za vodom i nutritijentima, veliku prilagodljivost različitim agroekološkim uslovima i tolerantnost na napade insekata i prouzrokovače ekonomski važnih bolesti. Istraživanja u oplemenjivanju i tehnologiji gajenja lanika intenzivirana su poslednjih godina u zemljama Europske unije, Kanadi i SAD. Cilj ovog rada je bio uraditi fenotipizaciju lanika kroz visinu stabljike (biljke) kako be se dobila jasnija slika o genetičkoj varijabilnosti korišćene germplazme kao potencijalnog izvora poželjnih gena u budućim programima oplemenjivanja. U radu je korišćeno 54 genotipa heksaploidnog lanika, od čega su 2 genotipa rezultat srpske selekcije (NS Zlatka i NS Slatka). Ogled je postavljen po alfa latis sistemu (alpha lattice) u tri (3) ponavljanja, na lokalitetu Rimski šančevi (45.323 s.g.š. i 19.848 i.g.d.). U rezultatima su prikazani osnovni parametri lanika za visinu stabljike dok je grupisanje ispitivanih genotipova po ovoj osobini prikazano dendrogramom klaster analize (Sluster Analysis). Prosečna visine stabljike za ceo ogled iznosila je 67,95 cm. Najniži je bio genotip G8 (51,53 cm), a najviši genotip G51 (78,63 cm). Minimalna prosečna visina biljke je iznosila 30,0 cm, dok je maksimalna 81,1 cm. Na osnovu klaster analize genotipovi su se grupisali u pet različitih klastera. Klaster pod rednim brojem 4 izdvaja genotipove niskog rasta (58,74 cm), dok klaster pod rednim brojem 5 grupiše visoke genotipove (73,83 cm). Visina stabljike lanika utiče na mnoge osobine, a prvenstveno na samu arhitekturu biljke i prinos semena i ulja. Zato je veoma važno postojanje genetičke varijabilnosti visine stabljike, kao i poznavanje datog svojstva germplazme koja se koristi ili se uvodi u programe oplemenjivanja ove, relativno nove uljane biljke.
|
|
|
References
|
|
Blažanović, F. (2015) Uzgoj lanolika (Camelina sativa) u ekološkoj poljoprivredi. Osijek: Poljoprivredni fakultet, Diplomski rad
|
|
Cvejić, S., Marjanović, J.A., Vollmann, J., Jocić, S., Bogdanović, S., Miladinović, D., Imerovski, I. (2016) Značaj gajenja lanik (Camelina sativa L.) - novog izvora biljnih ulja. in: 57. Savetovanje Proizvodnja i prerada uljarica sa medjunarodnim učešćem, Zbornik Radova, 19-24. jun, 2016, 51-68
|
|
Eidhin, D. N., Burke, J., O`Beirne, D. (2003) Oxidative Stability of ω3-rich Camelina Oil and Camelina Oil-based Spread Compared with Plant and Fish Oils and Sunflower Spread. Journal of Food Science, 68(1): 345-353
|
|
Kagale, S., Koh, C., Nixon, J., Bollina, V., Clarke, W.E., Tuteja, R., Spillane, C., Robinson, S.J., Links, M.G., Clarke, C., Higgins, E.E., Huebert, T., Sharpe, A.G., Parkin, I.A. P. (2014) The emerging biofuel crop Camelina sativa retains a highly undifferentiated hexaploid genome structure. Nature Communications, 5:
|
|
Karvonen, H.M., Aro, A., Tapola, N.S., Salminen, I., Uusitupa, M.I.J., Sarkkinen, E.S. (2002) Effect of [alpha ]-linolenic acid[ndash ]rich Camelina sativa oil on serum fatty acid composition and serum lipids in hypercholesterolemic subjects. Metabolism, 51(10): 1253-1260
|
|
Marjanović, J.A., Terzić, S., Cvejić, S., Jocković, M., Zeremski, T., Miladinović, D., Jocić, S., Vollmann, J. (2016) Production quality of false flax (Camelina sativa (L.) Crantz) Stepski seed: A new promising oilseed crop for different uses. in: The III International Congress Food Technology, Quality and Safety, Novi Sad, 25-27th October 2016, Proceedings of, 296-299
|
|
Moreno, M. V., Nishinakamasu, V., Loray, M. A., Alvarez, D., Gieco, J., Vicario, A., Hopp, H. E., Heinz, R. A., Paniego, N., Lia, V. V. (2013) Genetic characterization of sunflower breeding resources from Argentina: assessing diversity in key open-pollinated and composite populations. Plant Genetic Resources, 11(03): 238-249
|
|
Obour, K.A. (2015) Oilseed Camelina (Camelina sativa L Crantz): Production Systems, Prospects and Challenges in the USA Great Plains. Advances in Plants & Agriculture Research, 2(2):
|
|
Seehuber, R., Dambroth, M. (1983) Studies on genotypic variability of yield components in linseed (Linumusitatissumum L.), poppy (Papaversomniferum L.) and Camelina sativa Crtz. Land bauforschung Volkenrode (Germany), 33: 183-188
|
|
Vollmann, J., Moritz, T., Kargl, C., Baumgartner, S., Wagentristl, H. (2007) Agronomic evaluation of camelina genotypes selected for seed quality characteristics. Industrial Crops and Products, 26(3): 270-277
|
1
|
Zubr, J., Matthäus, B. (2002) Effects of growth conditions on fatty acids and tocopherols in Camelina sativa oil. Industrial Crops and Products, 15(2): 155-162
|
|
Zubr, J. (1997) Oil-seed crop: Camelina sativa. Industrial Crops and Products, 6(2): 113-119
|
|
|
|