- citati u SCIndeksu: [5]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:11
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
2009, vol. 33, br. 2, str. 663-682
|
Partijska država - mogućnosti njenog nastanka i razvoja na primeru savremene Srbije
Party state: Possibilities of appearance and development on example of contemporary Serbia
Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Filozofski fakultet, Srbija
e-adresa: uros-s@eunet.rs
Ključne reči: političke partije; partijizacija; partijnost; partokratija partijska država
Sažetak
Za postojanje partijske države nije presudno da li postoji jednostranački ili višestranački politički sistem, već je ključno postojanje takvog političkog poretka u kome političke partije zauzimaju monopolski položaj u odnosu na sve druge društvene i političke subjekte u veoma širokom spektru ukupnog društvenog života, ostvarujući tako a) monopol na političku reprezentaciju b) dominantni, gotovo monopolistički, uticaj na profesionalnu i društvenu promociju pojedinca, v) dominantan, gotovo monopolistički, uticaj na kreaciju javnog mnjenja, g) snažan uticaj, i pored proklamovanog principa tržišne privrede, na privredno-finansijske subjekte i tokove. Sem toga, partijsku državu karakteriše postojanje osnove vladajuće ideologije oko koje, nezavisno od programskih razlika, postoji saglasje među strankama, kao i značajan uticaj policije na politički život i nepostojanje nezavisnog pravosuđa. Svi drugi društveni subjekti postaju na neki način zavisni od političkih partija uključujući i državu čiji organi su ti koji samo formalno sprovode, od strane partija, već donete odluke. Članstvo u nekoj političkoj partiji je glavni kvalitet za društvenu promociju pojedinca, pa i pored toga broj registrovanih članova političkih stranaka ne prelazi više od 10% ukupnog biračkog tela. Politički proces partijizacije koji se odvija u konkretnim istorijskim uslovima u konkretnim zemljama je taj koji vodi nastanku partijske države. U uslovima jednostranačja, partijska država vodi ka totalitarizmu, dok u uslovima višestranačja ona vodi ka kvarenju demokratije, ka suštinskom ograničavanju građanskih sloboda i prava, ka stvaranju oligarhijskih centara moći unutar ili povezano sa političkim partijama, ka jednom sistemu koji bi se najbolje okarakterisao terminom partokratski. U postpetooktobarskoj Srbiji došlo je do njenog stvaranja.
Abstract
It is not crucial for existence of a party state if there is a single-party or multiparty political system, but crucial is existence of such a political formation where political parties take monopolistic position regarding all other social and political subjects in a very wide variety of the total social life, therefore accomplishing a) monopoly on political representation b) dominant, almost monopolistic, influence on professional and social promotion of a person, c) dominant, almost monopolistic, influence on creation of public opinion, d) strong influence, regardless proclaimed principle of market economy, on economic-financial subjects and flows. Besides, existence of the ruling ideology basics around which there is a concordance among parties regardless program differences, as well as a significant influence of the police on political life and non-existence of the independent justice characterize party state. All other social subjects become dependant on political parties in some way, including the state whose authorities only formally conduct decisions that have already been made by parties. Membership in a political party is the main quality for social promotion of a person, but the number of political parties' registered members does not exceed 10% of total electoral body. Political process of partying that goes on in concrete historical conditions in concrete countries is the one that leads to the appearance of a party state. Party state leads to totalitarianism in conditions of single-partying, while in conditions of multi-partying it leads to spoiling of democracy, to essential limitation of civil freedoms and rights, to constituting of oligarchic power centers inside or in connection with political parties, to a system that would be best characterized as partycratic. It has been created in the Post-Fifth-October Serbia.
|
|
|
Reference
|
15
|
Arent, H. (1998) Izvori totalitarizma. Beograd: Feministička izdavačka kuća 94
|
6
|
Aron, R. (1997) Demokratija i totalitarizam. Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića
|
|
British Helsinki Human Rights Group (2002) Serbian presidential elections, Sept/October, 2002/2003: The Kirov murder revisited?: Zoran Djindjic's assassination and Serbia's politic elite. www.bhhrg.org
|
|
Čukić, D. (2007) Prevara. Niš: Zograf
|
1
|
European Commission for Democracy Through Law (2007) Opinion on the Constitution of Serbia. u: Plenary session (70th), 17-18 March, Venice, opinion br. 405/2006
|
1
|
Fridrih, C., Brezinski, Z. (1956) Totalitarian dictatorship and autocracy. Cambridge: Harvard University Press
|
|
Goati, V.A. (1996) Stabilizacija demokratije ili povratak monizmu? Treća Jugoslavija sredinom devedesetih godina. u: Nikšić-Podgorica: Unireks
|
1
|
Goati, V.A. (2000) Partije Srbije i Crne Gore u političkim borbama od 1990 do 2000. Bar: Conteco
|
2
|
Goati, V.A., ur. (2002) Partije Srbije od 1990. do 2002. u komparativnoj perspektivi. u: Partijska scena Srbije posle 5. oktobra 2000, Beograd: Friedrich Ebert Stiftung
|
1
|
Golubović, Z. (1995) Tradicionalizam i autoritarnost kao prepreke za razvoj civilnog društva u Srbiji. u: Pavlović V. [ur.] Potisnuto civilno društvo, Beograd: Eko-centar
|
34
|
Hejvud, E. (2004) Politika. Beograd: Clio
|
|
Isakov, M. (2005) Para DOS. Novi Sad: NS Media
|
1
|
Jovanović, Č. (2005) Moj sukob s prošlošću. Beograd: Dangraf Danas
|
2
|
Koštunica, V.J. (1977) Politički sistem kapitalizma i opozicija. Beograd: Institut društvenih nauka - Centar za politikološka istraživanja
|
|
Marković, R. (2007) Ustav Republike Srbije od 2006 - kritički pogled. u: Marković R., D.Brčin [ur.] Ustav Srbije - kritička analiza, Beogradski forum
|
|
Matić, M. (1993) Država i savremeno društvo. u: Enciklopedija političke kulture, Beograd: Savremena administracija
|
|
Mihailović, D. (2005) Povlenske magle i vidici - zapisi i kazivanja posle 5. oktobra 2000. Beograd: Nea, 2
|
|
Mihajlović, D. (2007) Bivši ministar policije pokušaće da objasni političku pozadinu atentata na premijera. Večernje novosti, jul, feljton
|
|
Obradović, M. (1988) Partijska država element 'narodne demokratije' u Jugoslaviji, 1945-1952. Naše teme, Zagreb, XXXII, br. 5
|
1
|
Orlović, S. (2002) Političke partije i moć. Beograd: Čigoja
|
2
|
Pašić, N. (1996) Istorijski fijasko sistema monoorganizacione hijerarhije - godine raspada 1987-1992. Beograd: Fakultet političkih nauka
|
3
|
Pešić, V. (2007) Partijska država kao uzrok korupcije u Srbiji. Republika, vol. 19, br. 402-405, http://www.republika.co.yu/402-405/17.html
|
|
Popović, V. (2007) Konačna verzija. Status, br. 53
|
1
|
Slavujević, Z.Đ. (2002) Partijska identifikacija građana pre i posle izbora 2000. godine. u: Goati Vladimir, Komšić J., Pantić D., Baćević Lj., Slavujević Z., Matić J. [ur.] Partijska scena Srbije posle 5. oktobra 2000, Beograd: Institut društvenih nauka, str. 195-226
|
|
Šuvaković, U. (2001) Vratiću se brzo. Smederevo: KOBDOM
|
3
|
Šuvaković, U. (2004) Političke partije i globalni društveni ciljevi. Beograd: Treći milenijum
|
|
Šuvaković, U. (2007) Političke partije u političkom sistemu koncipiranom donošenjem Ustava Republike Srbije 2006. godine. u: Šuvaković U., M. Jovanović, Ž. Obradović [ur.] Ustav Republike Srbije iz 2006. godine - neki elementi novog političkog sistema, Beograd: Institut za političke studije, str. 120-133
|
|
Šuvaković, U. (2007) Neki aspekti položaja političkih partija u novom Ustavu Republike Srbije. Pravni život, vol. 56, br. 14, str. 847-855
|
20
|
Tadić, L.P. (1996) Nauka o politici. Beograd: Rad
|
|
Vučić, B. (2002) Bankarstvo - izbor ili sudbina. Beograd: Udruženje građana Cer
|
|
Zarić, M. (2006) Milošević - pet godina samice. Beograd: Književna omladina
|
|
|
|