- citati u SCIndeksu: [2]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
 ]
- posete u poslednjih 30 dana:29
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:0
|
|
|
2011, vol. 39, br. 1, str. 6-19
|
|
Masovne pojave i štetnost rutave bube (Epicometis hirta Poda), sa osvrtom na 2010. godinu
Mass occurrence and harmfulness of Epicometis hirta Poda with reference to 2010
aNaučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija bUniverzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Srbija
e-adresa: radosavsekulic40@gmail.com
Ključne reči: rutava buba (Epicometis hirta Poda); masovne pojave; štetnost na kukuruzu i drugim gajenim biljkama; suzbijanje
Keywords: Epicometis hirta Poda; mass occurrence; damage on maize and other cultivated plants; control
Sažetak
Rutava buba pripada termofilnim štetočinama i povremeno se masovno javlja, naročito u godinama kada su srednje dnevne temperature vazduha u vegetaciji veće od višegodišnjeg proseka, a ukupne količine padavina manje. U našoj zemlji, od Drugog svetskog rata do danas, registrovano je 13 gradacija ove štetočine. Na Telečkoj zaravni i šire u Bačkoj, javljala se u prvoj deceniji ovog veka, skoro svake godine, a naročito je bila brojna od 2006. do 2010. godine. Imago oštećuje generativne organe, a nekada i zeljaste delove biljaka. Aktivan let insekata počinje krajem marta ili početkom aprila i završava se jula-avgusta. Najveća brojnost je tokom aprila i maja, kada i nastaju najveće štete, pogotovo ako je vreme suvo i toplo. Vrlo je polifagna i napada brojne gajene i korovske biljke. Tokom 2010. godine najveće štete su nastale na kruškama, jagodama, jabukama i semenskim usevima kupusnjača. U rejonu Nove Crvenke registrovane su i povrede mlađih biljaka kukuruza različitog intenziteta. Nalaženo je do desetak insekata po biljci. Bilo je oštećeno 98,7% biljaka. Oštećenost biljaka poniklih iz semena tretiranog sistemičnim insekticidom, bila je skoro tri puta manja i iznosila je svega 35,3%. Smanjenju brojnosti rutave bube doprinose razne mere, a naročito izlovljavanje lovnim posudama sa vodom, bele ili svetloplave boje. Vrlo su efikasne i klopke tipa Csalomon VAR b3k, sa specijalnim atraktantom. Hemijsko suzbijanje nije još u potpunosti rešeno. U praksi postoje pozitivna iskustva sa primenom insektoakaricida tau-fluvalinat, koji se smatra praktično bezopasnim za pčele i druge polinatore.
Abstract
Apple blossom beetle (Epicometis hirta Poda) belongs to the group of thermophilic pests, and occasionally occurs massively, especially in the years when mean daily air temperatures in growing season are higher then multi-year average and total amounts of participation is lower. Since World War II to today, in Serbia 13 mass occurrences have been recorded. During the first decade of this century, in area of Backa, in particular on Telecka plateau, this pest more or less occurs every year. In the period 2006-2010, its number was especially high. During growing season, it can be found by the end of March or early April through to July-August. It is the most abundant during April and May, particularly if the weather is dry and warm. Adults follows flowering of many plants (primarily on orchard and ornamental trees), causing damage by feeding on the reproductive parts of flowers, but sometimes also damage vegetative parts of herbaceous plants in the beginning of development. In 2010, the greatest damages were registered on pears, strawberries, apples and cabbage seed crops. Damages of flowering buds and flowers of pears reached even up to 90%, and in some fields cabbage seed was not collected at all. In the region of Nova Crvenka, at the end of April, on young maize plants at 3-4 leaves phase, mass occurrence of this pest was recorded (up to 10 insects were found per plant). All above ground parts of plants were damaged by biting and chewing and the individual ones were even bitten through. In average, 98.7% of plants were damaged. Plants sprouted from seed previously treated by insecticide (a.i. tiametoxam + tefluthrine) were significantly less injured and in average, damage was 35.3%, or almost three times lower. Reduction of E. hirta number is rational and ecologically acceptable only by integral approach, where the method of catching insects by water traps, of white or light blue color proved highly efficient. Special Csalomon VAR b3k traps with attractant can also be used. Chemical control has not yet been fully accomplished.
|
|
|
|
Reference
|
|
2  
|
Bebić, N. (1954) Prilog poznavanju biologije rutave bube. Zaštita bilja, 23, 63-71
|
|
3
|
Bogavac, M. (1962) Rutava buba (Tropinota hirta Poda) - biologija i suzbijanje. Zaštita bilja, 69-70, 139-156
|
|
2
|
Cruger, G., Backhaus, F.G., Hommes, M., Smolka, S., Vetten, J.H. (2002) Pflanzenschutz im Gemüsebau. Stuttgart: Verlag Eugen Ulmer
|
|
1 
|
Čamprag, D. (2007) Razmnožavanje štetočina ratarskih kultura u Srbiji i susednim zemljama tokom 20. veka. Novi Sad: Srpska akademija nauka i umetnosti, Ogranak
|
|
2
|
Čamprag, D. (2010) Pojava štetočina poljoprivrednih kultura u Vojvodini (u prošlosti i poslednjih decenija). Novi Sad: Srpska akademija nauka i umetnosti
|
|
7
|
Čamprag, D.S. (1980) Štetočine pšenice, raži, ječma i ovsa i njihovo suzbijanje u Jugoslaviji i susednim zemljama (Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj). Beograd: Mala poljoprivredna biblioteka
|
|
3
|
Grigorov, S.P. (1976) Specijalna entomologija. Sofija: Državno izdateljstvo za selskostopanska Literatura
|
|
|
Heinze, K. (1974) Leitfaden der Schädlingsbekämpfung. Stuttgart: Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft MBH, Band I
|
|
2
|
Jovanić, M. (1962) Prilog poznavanju štetne entomofaune na strnim žitima u Vojvodini. Agronomski glasnik, Zagreb, 12, 5-6-7, 458-466
|
|
30
|
Maceljski, M. (2002) Poljoprivredna entomologija. Čakovec: Zrinjski
|
|
2
|
Petrik, C. (1955) Neka zapažanja o rutavoj bubi. Zaštita bilja, 32, 69-71
|
|
1
|
Ražov, J., Barić, B., Dutto, M. (2009) Fauna of the Cetoniid beetles (Coleoptera, Cetoniidae) and their dam ages on peach fruits in or chards of Northern Dalmatia, Croatia. Entomologica Croatica, Vol.13, No.2: 7-20
|
|
|
Sekulić, R., Thalji, R., Dedić, B. (1981) Ispitivanje štetnosti i ocena efikasnosti nekih insekticida za suzbijanje sive kukuruzne pipe (Tanymecus dilaticollis Gyll). u: Jugoslovensko Savetovanje o primeni pesticida, Opatija, Zbornik radova, Sv 3, str. 101-105
|
|
6
|
Sekulić, R., Spasić, R., Kereši, T. (2008) Štetočine povrća i njihovo suzbijanje. Novi Sad: Poljoprivredni Fakultet
|
|
4 
|
Sekulić, R., Kereši, T. (2007) Korišćenje žutih lovnih posuda u zaštiti uljane repice od štetočina. Biljni lekar, vol. 35, br. 1, str. 18-24
|
|
|
Sivčev, I., Sivčev, L., Tomašev, I., Toth, I., Cvrković, T. (2004) Suzbijanje rutave bube (Tropinota hirta Poda) masovnim izlovljavanjem. u: Kongres o zaštiti bilja (V), Zlatibor, 22-26. nov, zbornik rezimea, str. 54
|
|
1
|
Stamenković, S. (2003) Jača pojava rutave bube na strnim žitima. Biljni lekar, vol. 31, br. 4, str. 401-405
|
|
9
|
Tanasijević, N., Simova-Tošić, D. (1987) Posebna entomologija. Beograd: Naučna knjiga
|
|
|
Tischler, W. (1965) Agrarökologie. Jena: VEB Gustav Fischer Verlag
|
|
|
Toth, M., Vuts, J., Difranco, F., Tabilio, R., Barić, B., Ražov, J., Toshova, T., Subchev, M., Sredkov, J. (2009) Detection and Monitoring of Epicometis hirta and Tropinota squalida Scop. vith the same Trap. Acta Phytopathologica et Entomologica Hungarica, 44(2): 337-344
|
|
5
|
Vasiljev, V.P., i dr. (1973) Vrediteli seljsko-hozjajstvennih kultur i lesnih nasaždenij. Kiev: Izdateljstvo 'Urozaj'
|
|
2
|
Živanović, V., Pavićević, B. (1956) Prilog poznavanju biologije i suzbijanja Tropinota hirta Poda i Oxythyrea funesta Poda. Zaštita bilja, 38, 43-50
|
|
|
|
|