Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 5 od 9  
Back povratak na rezultate
2009, vol. 9, br. 2, str. 103-110
Incidenca i prehospitalno zbrinjavanje akutnog koronarnog sindroma u službi hitne medicinske pomoći Banja Luka
aSlužba hitne medicinske pomoći, JZU Dom zdravlja, Banja Luka, Republika Srpska, BIH
bSlužba porodične medicine, Dom zdravlja, Kozarska Dubica, BIH
Ključne reči: AKS; prehospitalno zbrinjavanje i transport
Sažetak
Uvod: Akutni koronarni sindrom je naziv koji obuhvaća akutni infarkt miokarda (elevacija i depresija ST spojnice, sa ili bez Q zupca), nestabilnu anginu pektoris i naglu koronarnu smrt. Zajednički događaj u akutnom koronarnom sindromu je ruptura ateromatoznog plaka, aktivacija kaskade koagulacije i formiranje tromba, te okluzija krvne žile. Akutni koronarni sindrom je vodeći uzrok srčane smrti kod odraslih. Liječenje ovih bolesnika počinje u prvom kontaktu sa ljekarom koji najčešće nije ni internista ni kardiolog, već specijalista urgentne medicije ili ljekar opšte prakse u hitnoj službi. Iz tog razloga proizilazi da je važno edukovati ljekare koji će moći brzo i tačno uspostaviti dijagnozu, započeti liječenje i organizovati brz transport do najbliže sale za kateterizaciju ili do najbliže koronarne jedinice. Savremena terapija AKS podrazumjeva istovremenu primjenu medikamenata i koronarne revaskularizacije. Cilj rada: Primarni cilj bio je ispitati kolika je učestalost javljanja pacijenata sa AKS u SHMP. Sekundarni cilj bio je ispitati izbor terapije u prehospitalnim uslovima. Metod rada: Statističkom obradom podataka i retrospektivnom analizom, prikupljeni su podaci iz protokola SHMP za period od 01.06-31.12.2008. godine. Evidentirani su podaci o ispitaniku (dob, pol), o dijagnostičkoj proceduri i o načinu terapijskog zbrinjavanja. U razmatranje smo uzeli tri dijagnoze: stenokardija, NAP, IM. Rezultati rada: Od ukupno 14.896 pacijenata u šestomjesečnom periodu bilo je 343 pacijenta sa AKS. Muškarci su bili više zastupljeni (59,50%) u odnosu na žene (40,50%). Najveći broj pacijenata pripada dobnoj skupini od 65 do 80 godina (39,6%), a prevalenca nakon 50. godine naglo raste. Prema dijagnozama, najviše je bilo pacijenata sa NAP (42%), stenokardijom (31%), a sa AIM (27%). Svi pacijenti su primili oksigenoterapiju. Od ostale terapije, u najvećem procentu je ordiniran NTG (22%), antihipertenzivi (21%), acetil-salicilna kiselina (20%), analgetici (13%), antiaritmici (4%). Sa komplikacijama je bilo 57% pacijenata. Akutni infarkt sa elevacijom imalo je 69% pacijenata, a najviše je bio zastupljen infarkt miokarda prednjeg zida (35%). Zaključak: Dijagnoza AKS je postavljena kod 343 pacijenta na osnovu kliničke slike, elektrokardiografskih promjena i vrijednosti kardiospecifičnih enzima (troponin T). Edukacijom timova u hitnim službama i primjenom odgovarajuće terapije uz što hitniju hospitalizaciju, poboljšaćemo ukupni tretman i preživljavanje bolesnika.
Reference
*** (2000) Guidelines for cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care. Circulation, 172 - 204
*** (2002) Vodič za prehospitalno zbrinjavanje urgentnih stanja. ABC - časopis urgentne medicine, vol II, YU Supll II
*** (2002) Antitrombotic trialists collaboration: Colaborative meta-analysis of randomized trials of antiplatelet therapy for prevention of death, myocardial infarction, and stroke in high risk patients. BMJ, 324, 71
Herlitz, J., Bahr, J., Fischer, M., Kuisma, M., Lexow, K., Thorgeirsson, G. (1999) Resuscitation in Europe: a tale of five European regions. Resuscitation, 41(2): 121-31
Kalinić-Grigorinić, H. (2006) Antitrombocitna terapija nakon koronarne okluzije. Zagreb: KBC Rebro - Zavod za farmakologiju i terapiju
Manojlović, D., ur. (2006) Interna medicina. Beograd: Zavod za udžbenike
Maroko, P.R., Radvany, P., Braunwald, E., Hale, S.L. (1975) Reduction of infarct size by oxygen inhalation following acute coronary occlusion. Circulation, 52(3): 360-8
Mccann, A. (2007) Aust Preser, 30 - 92
Nolan, J., Baskett, P., Gabbott, D., i dr. (2001) Advanced life support course: Provider manual. European resuscitation Council
Stožinić, S., Lambić, I., Babić, M. (1996) Akutni koronarni sindrom. Beograd: ID 'Nauka'
Vnuk, V., ur. (2001) Urgentna medicina prehospitalni postupak. Zagreb: Alfa
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
objavljen u SCIndeksu: 16.02.2010.

Povezani članci