Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:8
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 6 od 9  
Back povratak na rezultate
2009, vol. 9, br. 2, str. 98-102
Učestalost cerebrovaskularnih bolesti i faktori rizika u službi hitne medicinske pomoći Banja Luka
aSlužba hitne medicinske pomoći, JZU Dom zdravlja, Banja Luka, Republika Srpska, BIH
bSlužba porodične medicine, Dom zdravlja, Gradiška, BIH
Ključne reči: CVB; faktori rizika; pravilo zlatnog sata; urgentan tretman
Sažetak
Uvod: CVB pripadaju grupi vodećih masovnih hroničnih nezaraznih bolesti. Uz KVB i maligne bolesti, to su najčešća oboljenja savremenog čovjeka. U CVB se ubrajaju svi poremećaji u kojima je dio mozga prolazno ili trajno oštećen ishemijom ili krvarenjem i/ili kod kojih je jedan ili više krvnih sudova mozga primarno oštećen patološkim procesom. Sprovedeno istraživanje nedvojbeno je potvrdilo uticaj rizičnih faktora. U razvijenim zemljama zabilježena je incidenca pada oboljelih od CVB jer se primjenjuju programi za suzbijanje i sprečavanje uticaja rizikofaktora za CVB. CVB predstavljaju ne samo medicinski već i socijalno-ekonomski problem. Cilj rada: Primarni cilj je bio utvrditi učestalost oboljelih od CVB u SHMP u periodu od 01.09.2008. do 01.03.2009. Sekundarni cilj je bio pokazati komorbiditet riziko faktora i CVB. Metod rada: Retrospektivno statističkom obradom i analizom podataka iz protokola SHMP za period od 01.09.2008. do 01.03.2009. godine dobijeni su brojčani pokazatelji oboljelih od CVB. Podaci o rizikofaktorima za nastanak CVB dobijeni su i na osnovu anamnestičkih i heteronamnestičkih podataka. Rezultati rada: U šestomjesečnom periodu izdvojeni su pacijenti sa CVB i pacijenti sa faktorima rizika. Od ukupnog broja pacijenata 24 600, dijagnozu CVB imalo je 127 pacijenata. Učestalost CVB linearno raste sa godinama starosti i iza pedesete godine se broj udvostručuje. Učestalost CVB je veća kod žena nego kod muškaraca, hereditet ima značajnu ulogu, a faktori rizika koji su uticali na razvoj CVB su slijedeći: 50,40% pacijenata je imalo hipertenziju, 16,54% dijabetes melitus, 48,82% pušenje, 40,94% gojaznost, 20,47% zloupotrebu alkohola, 11,02% migrenoidne glavobolje, 30,71% KVB i 22,05% hiperlipidemije. Zaključak: CVB pokazuju trend porasta u zemljama u razvoju. Glavni razlozi su loše regulisani faktori rizika. U većini slučajeva možemo uticati na smanjenje učestalosti CVB tako što ćemo eliminisati ili redukovati faktore rizika modifikacijom stila života. Primjenom prehospitalnog urgentnog koncepta liječenja i poboljšanjem organizacije službe hitne medicinske pomoći, smanjićemo mortalitet i morbiditet od CVB.
Reference
Arbutina, M. (2007) Cerebrovaskularne bolesti. Banja Luka: Medicinski fakultet, 13-152
Caplan, L.R. (1996) Are tempo terms useful in cerebral aschemia. Annual Courses AAN, vol III: 2251-6
di Mascio, R., Marchioli, R., Tognoni, G. (2000) Cholesterol reduction and stroke occurrence: an overview of randomized clinical trials. Cerebrovasc Dis, 10(2): 85-92
Kostić, S.V., Mršulja, B.B. (1999) Edem mozga uzrokovan ishemijom, Patofizologija, dijagnoza i terapija cerebrovaskularvih poremećaja. Beograd
Lević, Z.M. (2003) Osnovi savremene neurologije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Murray, C.J., Lopez, A.D. (1997) Alternative projections of mortality and disability by cause 1990-2020: Global Burden of Disease Study. Lancet, 349(9064): 1498-504
Tanaka, H., Iso, H., Yokoyama, T., Yoshiike, N., Kokubo, Y. (2002) Cerebrovascular disease. u: Detels R. i dr. [ur.] Oxford Textbook of Public Health, Oxford: Oxford University Press, 4th ed., 1194-1226
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: originalan članak
objavljen u SCIndeksu: 16.02.2010.