Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:0
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 1 od 2  
Back povratak na rezultate
2011, vol. 28, br. 4-6, str. 1-17
Stalna aktuelnost pitanja ljudskih prava i sloboda
Gradski sekretarijat za urbanizam i stambene poslove, Novi Sad
Sažetak
Izuzetno veliki društveni značaj međunarodnog, regionalnog, državnog i praktično individualnog karaktera ostvarivanja i zaštite ljudskih prava i sloboda. Prvi međunarodni dokument koji na univerzalan i autentično prirodno pravno reguliše ljudska prava potiče iz 18. stoleća, to je bila Francuska Deklaracija o pravima čoveka i građanina. Sva ranija dokumenta se ne odnose na autentična i univerzalna prirodna prava koja čoveku pripadaju po njegovom rođenju nego su sva ta ranija prava sadržana u određenim dokumentima, bila izraz volje vladara da li pojedinca ili oligarhijskih grupa kao neka vrsta oktroisanih prava i koja nisu bila trajna i univerzalna, nego parcijalna i promenjiva. Kao preteče savremenih i univerzalnih prava čoveka uzima se Engleski zakon o pravima - Bill of Rights od 1689. godine. Isto tako period priznavanja ljudskih prava u državnom zakonodavstvu i pravnim aktima pominje se Proglas 13. nezavisnih država Amerike od 1776. godine vezano za Američku revoluciju. Treba istaći da su međunarodni standardi o ljudskim pravima, pre svih, i iznad svih dati u Opštoj deklaraciji OUN o pravima čoveka iz 1948. godine koja predstavljaju najznačajniju kodifikaciju ljudskih prava, te se to stablo ljudskih prava razgranalo i važi širom planete. U najširem smislu ljudska prava se mogu odrediti kao minimum moralno političkih i socijalno-ekonomskih zahteva građana u odnosu na državnu vlast čije je ostvarenje preduslov za osnovnu biološku, političku i kulturnu egzistenciju pojedinaca tj. uslov za život dostojan čoveka i njegove humane i stvaralačke prirode. Takva ljudska prava proističu iz osnovnog karaktera čoveka kao najsavršenijeg planskog i zdravorazumskog bića.
Reference
Cranston, M. (1991) U čemu se sastoje ljudska prava?. Beograd: Prometej
Dimitrijević, V.B. (1989) Opšti međunarodni standardi ljudskih prava. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 5-6
Dmitrović, V. (1987) Jugoslavija i međunarodna ljudska prava. Međunarodna politika, br. 43-46
Dmitrović, V. (1989) Kako bi danas trebalo pisati Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Međunarodna politika, br. 21-23
Donnelly, J. (1996) Ljudska prava kao prirodna prava. Pravni život, vol. 45, br. 12, str. 945-962
Janča, D. (1968) Međunarodnopravno regulisanje prava čoveka u okviru Ujedinjenih nacija. Međunarodni problemi, br. 4, str. 9
Jež, Z. (2004) Principi demokratske pravne države. Bački Petrovac: Kultura
Popović, O. (1989) Deklaracija prava čoveka i građanina. u: Temelji moderne demokratije - izbor deklaracija i povelja o ljudskim pravima (1215-1989), Beograd: Nova knjiga
Vučinić, N. (1994) Međunarodno-pravni status i zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda. Podgorica: Pravni fakultet
Vukadinović, G. (1995) Povratak pravnoj državi. Pravni život, vol. 44, br. 12, str. 783-799
Vukadinović, G. (1993) Ž. Ž. Ruso i prirodno pravo. Novi Sad
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
objavljen u SCIndeksu: 07.09.2011.

Povezani članci

Nema povezanih članaka