Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:2
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:1

Sadržaj

članak: 1 od 2  
Back povratak na rezultate
2012, vol. 64, br. 3, str. 60-74
Strategija Evropske unije u rešavanju dužničke krize u zemljama evrozone
Univerzitet Privredna akademija u Novom Sadu, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment - FIMEK, Srbija
Sažetak
Evropska unija nastala je 7. februara 1992. godine, potpisivanjem Mastrihtskog ugovora i ugovora kojim je izvršeno udruživanje Evropske zajednice, odnosno ranije Evropske ekonomske zajednice za ugalj i čelik i Evropske zajednice za atomsku energiju. Ujedinjene Evrope sa zajedničkim, političkim, institucionalnim okvirom je vrlo stara, jer se mogu pronaći elementi političke, administrativno kulturne i unije još za vreme Rimskog carstva. Posle Drugog svetskog rata politički uslovi su promenili i najveći broj zemalja zapadne Evrope definitivno se opredelio za demokratiju i ideju bratstva i solidarnosti među narodima. To je stvorilo mogućnost da se realizuje ideje za integraciju i nastanak Evropske unije. Evropska monetarna unija EMU je 1. januara 1999. godine uvela evro kao zvaničnu valutu, čime je prestanak postojanja nacionalnih valuta otklonio svaki devizni rizik u transakcijama unutar Evropske unije i donelo velike uštede zbog prestanka konverzije nacionalnih valuta. Svetska ekonomska kriza traje već godinama, a većina ekonomskih analitičara povezuje njen početak sa velikom kupovinom nekretnina u SAD, jer su banke odobravale visokorizične kredite sa malom otplatnom moći osobama koje kasnije nisu bile u mogućnosti da otplaćuju svoje obaveze. U decembru 2008. godine, zvanično je potvrđena recesija u SAD, kao i u ostalim zemljama sveta, koja je bila još 1929. i trajala do 1934. god. Evropska unija ima oko 500 miliona stanovnika i 27 zemlja članica, samo 17 u svojim zemljama koriste evro kao nacionalnu valutu i zato te zemlje nazivamo da pripadaju 'evrozoni'. U Uniji je neujednačeni privredni razvoj, jer na jednoj strani imamo Nemačku, koja je u 2011. godini imala preko 2 biliona evra spoljnotrgovinskog prometa, a na drugoj strani imamo Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Italiju, Španiju, Portugaliju i Irsku itd. koje imaju izuzetno velike finansijske - dužničke probleme u svojim zemljama. Grčka ima oko 370 milijardi evra nacionalnog duga. U 2012. godini, Agencija 'Standard end purs' snizila je kreditni rejting devet zemalja Evropske unije, što će još više produžiti dužničku krizu u evrozoni. Evropska unija traži određena rešenja da održi evrozonu, jer u slučaju raspada evra, sigurno bi došlo i do raspada Unije. Nemačka i Francuska imaju određena rešenja za održavanje evrozone, koja vode ka formiranje Saveza evropskih država (SED), sa većim pravima odlučivanja i koji bi bili na čelo te države, kao i sa većim obavezama država članica. Oni imaju i drugo rešenje, da se Evropska unija podeli na dve celine, i to: grupa zemlja koje su razvijene i druga grupa, koju čine ne razvijene zemlje.
Reference
*** (2001) Amsterdamski ugovor. Službeni list EU, C-112
*** (2010) Protokol o proširenju Evropske unije. Sl. list EU, 12-13
*** (1992) Ugovor o osnivanju Evropske unije. Sl. list EU, C-213
Gros, D., Steinherr, A. (2004) Economic transition in Central and Eastern Europe: Planting the seeds. London: Cambridge University Press
Samjeulson, P. (1970) Global Economic. New York: Jon Willey and Sons
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 22.03.2013.

Povezani članci

Nema povezanih članaka