- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:16
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:14
|
|
2021, vol. 69, br. 3, str. 587-605
|
Pravne, socijalne i etičke implikacije editovanja humanog genoma primenom tehnologije CRISPR/Cas9
Legal, social and ethical implications of human genome editing using CRISPR/Cas9
Projekat: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (institucija: Institut društvenih nauka, Beograd) (MPNTR - 451-03-68/2020-14/200004)
Ključne reči: editovanje humanog genoma; tehnologija CRISPR/Cas9; pravne implikacije; etička opravdanost; društveni značaj
Keywords: human genome editing; CRISPR/Cas9 technology; legal implications; ethical justification; social significance
Sažetak
Otkriće tehnologije CRISPR/Cas91 proizvelo je revoluciju u humanoj medicini, zbog dostupnosti, efektivnosti i niskih troškova, čime su otvorena brojna pitanja. S obzirom na to da primenom te tehnologije možemo da programiramo svoju buduću decu i da značajno produžimo životni vek, postavljamo pitanje da li to treba da dopustimo. Polazna osnova predmetnog istraživanja je određivanje granica pravne dopuštenosti, odnosno etičke opravdanosti tog postupka, sagledavanjem savremenih pravnoteorijskih stanovišta, etič kih vrednosti i društvenog značaja. U radu se primenom normativnog, komparativnog i sociološkog metoda analizira uticaj razvoja biotehnologije, u kontekstu genetičkih intervencija, na redefinisanje regulatornog okvira. Kritično sagledavanje u kontekstu pravnog normiranja genetičkih intervencija na germinativnim ćelijama, te zadovoljenje interesa svih učesnika, definisano je kao osnovni predmet istraživanja, koji će biti razmatran shodno holističkom pristupu ostvarivanju ljudskih prava.
Abstract
Discovery of CRISPR/Cas9 technology produced a revolution in human medicine, because of the availability, efficiency and low cost, which has raised a number of questions. Given that by applying CRISPR/Cas9 technology we can program our future children and extend their life expectancy, question is whether we should allow it. The point of the paper is to determine the limits of legal admissibility and ethical justification of this procedure, considering contemporary legal theoretical views, ethical values and social significance. Using normative, comparative and sociological method the authors analyze the impact of biotechnology development, in the context of genetic interventions, on redefining the regulatory framework. Critical consideration in the context of legal standardization of human genetic interventions and meeting the interests of all participants, has been identified as a core subject of research, which will be considered in accordance with a holistic approach to the realization of human rights.
|
|
|
Reference
|
|
Doudna, J.A., Charpentier, E. (2014) The new frontier of genome engineering with CRISPR/Cas9. Science, 346(6213): 1077-1086
|
4
|
Drakić, D. (2013) Biomedicinska tehnologija, etika i krivično pravo. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, vol. 47, br. 2, str. 303-313
|
|
Draškić, M. Biomedicinski potpomognuto oplođenje. http://www. ius.bg.ac.rs/prof/materijali/dramar/bmpo.medicinsko%20pravo.pdf, poslednji pristup 5. juna 2021
|
|
Đukanović, A. (2015) Evropski standardi u oblasti biomedicine - pravo na integritet ličnosti. Beograd: Univerzitet u Beogradu-Pravni fakultet, doktorska disertacija
|
|
Đukanović, A. (2016) Zaštita ljudskih prava i nove tehnologije. u: Jelisavac Sanja [ur.] Savremeni međunarodni ekonomski i pravni poredak, Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu, 279-304
|
|
Enriquez, P. (2019) Editing Humanity: On the Precise Manipulation of DNA in Human Embryos. North Carolina Law Review, 97: 1147-1240
|
|
Fukuyama, F. (2003) Naša posthumana budućnost - posledice biotehnološke revolucije. Podgorica: CID
|
|
Furrow, B.R. (2017) The CRISPR-Cas9 Tool of Gene Editing: Cheaper, Faster, Riskier?. Annals of Health Law, 26(2): 32-51
|
|
Gonçalves, R., Augusta, G., de Melo, A.P.R. (2017) Gene therapy: Advances, challenges and perspectives. Einstein, 15(3): 369-375
|
|
Greely, H. (2015) Of Science CRISPR-Cas9 and Asilomar. http://blogs. law.stanford.edu/lawandbiosciences/2015/04/04/of-science-crisprcas9-and-asilomar, poslednji pristup 11. februara 2021
|
|
Kalinić, J. (2019) CRISPR - tamne strane zvijezde tehnika manipulacije genetičkim materijalom. http://ba.voanews.com/a/ crispr-tamne-strane-zvijezde-tehnika-manipulacije-genetičkimmaterijalom/4959016.html, poslednji pristup 11. februara 2021
|
|
Karanikić-Mirić, M. (2015) Objektivizovanje moralne štete. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, br. 152, str. 487-503
|
1
|
Karanikić-Mirić, M. (2016) Šteta usled neželjenog rođenja i neželjenog života - osvrt na Zojin zakon. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, vol. 64, br. 1, str. 105-131
|
|
Khatodia, S., Bhatotia, K., Nishat, P., Khurana, S.M.P., Tuteja, N. (2016) The CRISPR/Cas Genome-Editing Tool: Application in Improvement of Crops. Frontiers in Plant Science, 7: 1-13
|
1
|
Klajn-Tatić, V. (2006) Medicinska, etička i pravna pitanja pojedinačnog i grupnog genetskog testiranja. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, vol. 54, br. 1, str. 24-41
|
1
|
Klajn-Tatić, V. (2010) Etički i pravni položaj punoletnih poslovno sposobnih ljudi kao subjekata biomedicinskih istraživanja ili ogleda. Strani pravni život, br. 2, str. 209-236
|
|
Klajn-Tatić, V. (2012) Etički i pravni položaj ljudi kao subjekata biomedicinskih istraživanja i kliničkih ogleda. Beograd: Institut društvenih nauka
|
|
Metzl, J. (2019) Hacking Darvin: Genetic Engineering and the Future of Humanity. Chicago: Sourcebooks
|
2
|
Mitrović, V. (2010) Argumenti za i protiv 'poboljšanja' ljudskih bića genetskom intervencijom. Sociologija, vol. 52, br. 1, str. 75-96
|
|
Mujović-Zornić, H. (2007) Izazovi biomedicine - kloniranje i šta to znači za pacijentova prava. u: Rašević Mirjana; Mršević Zorica [ur.] Pomeramo granice, Beograd: Institut društvenih nauka, 43-66
|
|
Paradise, J. (2016) U.S. Regulatory Challenges for Gene Editing. 1-8, http://www.ssrn. com/abstract=2815519, poslednji pristup 23. februara 2021
|
|
Polcz, S., Lewis, A. (2016) CRISPR-Cas9 and the non-germline non-controversy. Journal of Law and the Biosciences, 3(2): 413-425
|
9
|
Radišić, J. (2008) Medicinsko pravo. Beograd: Univerzitet 'Union'
|
|
Rodriguez, E. (2016) Ethical Issues in Genome Editing using Crispr/Cas9 System. Journal of Clinical Research & Bioethics, 7(2): 1-4
|
|
Savulescu, J. (2016) Genetic interventions and the ethics of enhancement of human beings. Gazeta de Antropología, 32(2): 1-15
|
|
Sjeničić, M., Sovilj, R., Stojković-Zlatanović, S. (2018) Nove tendencije u razvoju zakonodavstva u oblasti biomedicinski potpomognutog oplođenja. Pravni život, (9): 751-768
|
|
Sovilj, R. (2020) Pravni aspekt editovanja genoma u humanoj medicini. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, vol. 92, br. 1, str. 32-43
|
|
Sovilj, R., Stojković-Zlatanović, S. (2019) Pravno regulisanje naučno-tehnoloških otkrića u medicini. u: Lončar-Vujnović Mirjana [ur.] Nauka bez granica II, Kosovka Mitrovica: Univerzitet u Prištini, Filozofski Fakultet, 325-342
|
|
Stein, R. (2016) Breaking Taboo, Swedish Scientist Seeks To Edit DNA Of Healthy Human Embryos. https://www.npr.org/sections/healthshots/2016/09/22/494591738/breaking-taboo-swedish-scientist-seeksto-edit-dna-of-healthy-human-embryos, poslednji pristup 15. februara 2021
|
|
Stojković-Zlatanović, S. (2019) Genetički i drugi zdravstveni osnovi diskriminacije na radu. Beograd: Institut društvenih nauka
|
|
The Hinxton Group, An International Consortium on Stem Cells, Ethics and Law (2015) Statement of Genome Editing Technologies and Human Germline Genetic Modifikation. Baltimore, 1-9
|
|
|
|