Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:1
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 2 od 3  
Back povratak na rezultate
2010, vol. 39, br. 7-8, str. 8-27
Poljoprivredni kredit u vreme stvaranja Kraljevine SHS na području važenja Austro-Ugarskih zakona
Megatrend Univerzitet, Beograd, Srbija

e-adresadgnjatovic@megatrend.edu.rs
Sažetak
Seljaštvo Kraljevine SHS koje je živelo u nekadašnjim austro-ugarskim pokrajinama moglo je da se zadužuje lakše, brže i povoljnije od zemljoradnika sa područja koja su do državnog ujedinjenja 1918. godine bila u sastavu Kraljevine Srbije. Razlozi za to bili su višestruki. Prvo, početkom XX veka, u Austro-Ugarskoj je bila razvijena jaka mreža dobro organizovanih privatnih i javnih finansijskih institucija čiji su zajmovi bili dostupni poljoprivrednicima. Istovremeno, zemljoradnicima u Kraljevini Srbiji na raspolaganju su bili samo zajmovi poljoprivrednih kreditnih zadruga, pa je cvetalo zelenaštvo. Drugo, za vreme svetskog rata u Austro-Ugarskoj, bankarske institucije i nacionalne kreditne zadruge, sem onih srpskih, nisu prekidale sa radom, tako da nije bilo zastoja u finansiranju razvoja poljoprivrede. Sa druge strane, ratna razaranja u Kraljevini Srbiji opustošila su sela i prekinula rad poljoprivrednih kreditnih zadruga. Treće, posle državnog ujedinjenja 1918. godine, u oblasti poljoprivrednog kredita sve veći jaz su stvarale nasleđene razlike u pravnim sistemima na područjima važenja srpskih i austro-ugarskih zakona. Tzv. seljački zakoni Kraljevine Srbije bili su kočnica razvoju poljoprivrednog kredita, za razliku od austrijskog i mađarskog zakonodavstva koji je išlo u susret potrebama finansiranja poljoprivredne proizvodnje.
Reference
*** (1957) Zadružni leksikon. Zagreb
Balta, I. (2003) Iseljavanje iz Slavonije u Ameriku od 1905. do 1910 godine. u: Radovi Zavoda povijesne znanosti HAZU, Zadar, Balta I, sv. 45, str. 393-417
Blagojević, O. (1993) Ekonomska misao u Bosni i Hercegovini do Drugog svjetskog rata. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti
Frangeš, O. (1940) Uređenje seljačkog kredita putem kotarskih pripomoćnih zaklada. Ekonomist, Zagreb, br. 4/5, str. 161-167
Gaćeša, N.L., ur. (2001) Istorija bankarstva u Vojvodini. Novi Sad
Gestrin, F., Melik, V. (1966) Slovenska zgodovina od konca osemnaestega stoletja do 1918. Ljubljana: Državna založba Slovenije
Gnjatović, D. (2009) Seljačka menica u Srbiji. Ekonomika poljoprivrede, vol. 56, br. 4, str. 535-550
Gnjatović, D. (2009) Prva mera kreditne politike u Srbiji. Bankarstvo, vol. 38, br. 11-12, str. 40-61
Kršev, B. (1998) Bankarstvo u Dunavskoj banovini. Novi Sad
Lakatoš, J. (1914) Narodna statistika. Zagreb
Lazarević, Ž. (1994) Kmečki dolgovi na Slovenskem: Socio-ekonomski vidiki zadolženosti slovenskih kmetov 1848-1948. Ljubljana
Vučo, N. (1954) Poljoprivreda Jugoslavije 1918-1941. Beograd
 

O članku

jezik rada: srpski, engleski
vrsta rada: stručni članak
objavljen u SCIndeksu: 21.12.2010.

Povezani članci

Nema povezanih članaka