- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:6
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:6
|
|
2020, vol. 11, br. 1, str. 53-64
|
Mogućnost razvoja kulturnog turizma u selu Velika Drenova
The possibility of development of cultural tourism in the village Velika Drenova
Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet za hotelijerstvo i turizam, Vrnjačka Banja, Srbija
e-adresa: jnstojkovic@yahoo.com
Sažetak
Velika Drenova je selo, prestonica srpskog kalemarstva. Delatnost stanovništva vezana je za poljoprivredu (kalemarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo i baštovanstvo). Zahvaljujući trenutnim, skromnim kulturnim resursima i uvođenjem novih, unapredila bi se kulturno-turistička ponuda trsteničkog kraja i obližnjih okruga. Cilj rada je ispitivanje mogućnosti da selo postane destinacija kulturnog turizma na ruralnom području. Istraživanje je sprovedeno u periodu od februara do maja 2019. godine, na uzorku od 38 ispitanika, stanovnika sela. Korišćene su sledeće metode: anketiranje na prostom, slučajnom uzorku, metoda intervjua sa opštinskim zvaničnicima i metoda analize i sinteze, kao i deskriptivna metoda. Istraživanje je pokazalo da je lokalno stanovništvo zainteresovano za posete turista. Interevjuisani sagovornici su takođe pokazali interesovanje da se ovakav projekat realizuje. Rezultati istraživanja su značajni jer govore o pozitivnom stavu seoskog stanovništva i čelnika opštine o unapređenju kulturnog turizma. Primeri pokretanja kulturnog turizma u ruralnoj sredini su retki, tako da bi ovakav projekat bio značajan.
Abstract
Velika Drenova is a village, the capital of Serbian grafting. The activity of the population is related to agriculture (grafting, viticulture, wine making and gardening). Thanks to the current, modest cultural capacities and the introduction of the new ones, the cultural and touristic offer of the Trstenik municipality and the surrounding districts would be improved. The aim of the paper is to examine the possibility that village become a destination of a cultural tourism. The survey was conducted between February and May 2019, based on a sample of 38 local inhabitants. The following methods were used: A random sample questionnaire was conducted among the local residents, also municipal officials were interviewed. Analysis and synthesis method were used as well as descriptive method. The research has found that local inhabitants are very much interested their village to be a destination of a cultural tourism. The interviewed local officials also showed interest in the possibility of realization this project. The results of the research are significant because they reflect the positive attitude of the population of this village and the municipality officials for the development of cultural tourism in rural area. Projects of cultural tourism development in rural areas are unusual, so such a project would be very significant.
|
|
|
Reference
|
|
Bićanin, J. (2018) Possibilities of rural tourism development in the area of the municipality of Trstenik. Ekonomika poljoprivrede, vol. 65, br. 1, str. 355-372
|
|
Bonet, L., ur. (2011) A handbook of cultural economics. Edward Elgar Publishing
|
|
Demonja, D. (2006) Institucijska mreža kulturnog turizma. u: Petrović-Leš T., Pletenac T. [ur.] Etnologija i kulturni turizam, Zagreb: Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
|
1
|
Demonja, D. (2011) Kulturni turizam - Hrvatska iskustva. Antropologija, 11, (1), 181-205
|
2
|
Du, C.H. (2001) A new model to assist in planning for sustainable cultural heritage tourism. International Journal of Tourism Research, 3(2), 165-170
|
|
Đukić, D.V. (2005) Kulturni turizam - menadžment razvojne strategije. Klio
|
1
|
Galičić, V., Laškarin, M. (2016) Principi i praksa turizma i hotelijerstva. Fakultet za menadžment i turizam u ugostiteljstvu
|
|
Hitrec, T. (1995) Kultura-oslonac turističke politike Europske unije. Tourism and hospitality management, 1(2), 325-335
|
|
Isaković, S. (2016) Umetničke prakse u kontekstu turizma. Vrnjačka Banja: Fakultet za hotelijerstvo i turizam
|
|
Krasojević, B., Đorđević, B. (2017) Intangible cultural heritage as tourism resource of Serbia. Sociology and Anthropology, 5(6), 442-449
|
5
|
Krivošejev, V. (2014) Upravljanje baštinom i održivi turizam. Valjevo: Narodni muzej
|
1
|
McKercher, B., Ho, P.S.Y., Cros, H.D., So-Ming, B.C. (2002) Activities-based segmentation of the cultural tourism market. Journal of Travel & Tourism Marketing, 12(1), 23-46
|
|
Milić, D., Vulić, T., Tica, N., Zekić, V., Bačkalić, Z. (2012) Očuvanje istorijskih spomenika kao faktor razvoja ruralnog turizma. Agroekonomika, 55, 87
|
1
|
Pančić-Kombol, T. (2006) Kulturno nasleđe i turizam / Cultural heritage and tourism. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin - HAZU, 16-17, 211-226
|
|
Petković, S. (2019) Menadžment kulturnih resursa u turizmu. Univerzitet Singidunum
|
|
Radović, G. (2012) Prikaz knjige Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primerima dobre prakse i evropskim iskustvima, autora dr Demonje Damira, dr Ružić Pavla. Agroekonomika, 55
|
3
|
Richards, G. (1996) Production and consumption of European cultural tourism. Annals of Tourism Research, 23(2), 261-283
|
|
Richards, G., Goedhart, S., Herrijgers, C. (2001) The cultural attraction distribution system. u: Cultural attractions and European tourism, CABI, 71-89
|
|
Richards, G. (2003) What is cultural tourism?. u: van Maaren A. [ur.] Erfgoed voor Toerisme, Amsterdam: Nationaal Contact Monumenten
|
5
|
Štetić, S., Cvijanović, D., Šimičević, D. (2014) Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije. Institut za ekonomiku poljoprivrede
|
|
Todosijević, M. (2013) Značajne ličnosti trsteničkog kraja. Narodna biblioteka Jefimija
|
|
Turistička organizacija Valjevo Brankovina. 11.07.2019., http://tov.rs/brankovina
|
|
Vlada Republike Srbije, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija (2016) Strategija razvoja turizma republike Srbije za period 2016-2025. https://mtt.gov.rs/download/3/strategija.pdf
|
|
|
|