- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:18
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:9
|
|
2019, br. 49, str. 387-399
|
Shvatanja srpskih herbartovaca o cilju i zadacima vaspitanja
Perceptions of Serbian Herbartians on the objective and tasks of education
Projekat: Kosovo i Metohija između nacionalnog identiteta i evrointegracija (MPNTR - 47023)
Sažetak
Prve rasprave i članci o pedagogiji kao nauci u Srbiji, javljaju se u drugoj polovini XIX veka. U to vreme među vodećim evropskim i svetskim pedagozima ne postoji jedninstveno mišljenje o osnovnim pitanjima i problemima pedagoške nauke. Srpski pedagozi koji su živeli i radili u periodu kada se pedagogija konstituisala kao nauka na ovim prostorima, bili su pristalice različitih pedagoških pravaca. U skladu s tim, među njima su postojale razlike u shvatanju i tumačenju najvažnijih pedagoških pitanja među koja spada i pitanje određivanja cilja i zadataka vaspitanja. Značajan doprinos konstituisanju pedagoške nauke kod nas, a samim tim i razvoju shvatanja o cilju i zadacima vaspitanja, dali su i pedagozi koji su pripadali Herbartovoj pedagoškoj školi. Iz tog razloga, glavna pažnja u radu je usmerena na deskriptivno-istorijsko proučavanje i analizu a o cilju i zadacima vaspitanja najpoznatijih srpskih herbartovaca - Vojislava Bakića, Ljubomira Protića i Stevana Okanovića.
Abstract
The first discussions and articles on pedagogy as a science in Serbia appeared in the second half of the XIX century. At that time, there was no consensus among the leading European and world educators on the basic issues and problems of pedagogical science. Serbian pedagogues who lived and worked in the period when pedagogy was constituted as a science in this region, were supporters of different pedagogical directions. Accordingly, there were differences between them in understanding and interpreting the most important pedagogical issues, which included the issue of determining the purpose and tasks of education. A significant contribution to the constitution of pedagogical science in our country, and therefore to the development of understanding of the purpose and tasks of education, were made by pedagogues who belonged to Herbart's pedagogical school. For this reason, the main attention in the paper is focused on descriptive-historical study and analysis and on the purpose and tasks of educating the most famous Serbian Herbartians - Vojislav Bakić, Ljubomir Protić and Stevan Okanović.
|
|
|
Reference
|
|
Bakić, V. (1897) Opšta pedagogika. Beograd: Državna štamparija
|
2
|
Bazić, M. (2011) Metodološki problemi istraživanja u oblasti istorije pedagogije. Baština, br. 31, str. 275-293
|
|
Dunđerski, S. (2014) Herbartijanstvo dr Stevana M. Okanovića (1871-1917). Pedagoška stvarnost, vol. 60, br. 2, str. 272-284
|
2
|
Ilić, M., Mihajlović, T. (2014) Istorija nacionalne pedagogije. Banja Luka: Filozofski fakultet
|
1
|
Parlić-Božović, J. (2010) Obrazovanje i vaspitanje u delima srpskih pedagoga između dva svetska rata. Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet
|
2
|
Parlić-Božović, J.Lj. (2011) Istorija pedagoških ideja u Srbiji. Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet
|
1
|
Potkonjak, N., Đorđević, J., Trnavac, N. (2013) Srpski pedagozi o cilju i zadacima vaspitanja (primenljivost cilja i potreba proučavanja). Beograd: Srpska akademija obrazovanja
|
1
|
Protić, Lj. (2008) Pedagoška pitanja. Beograd: Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja
|
1
|
Rajčević, P.Đ. (2017) Didaktičnost i vaspitno-transferična vrednost sadržaja Zakonopravila Svetog Save. Baština, br. 42, str. 199-213
|
1
|
Vidosavljević, S., Krulj-Drašković, J. (2014) Humanitarna i obrazovna uloga Ženske podružine i njene Zanatske škole u Prištini od 1919-1944. godine. Baština, br. 36, str. 339-350
|
|
|
|