Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:13
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:9

Sadržaj

članak: 2 od 9  
Back povratak na rezultate
2017, vol. 23, br. 1, str. 1-9
Oplemenjivanje sorti ježevice različitog vremena stasavanja
Institut za krmno bilje, Kruševac

e-adresasnezana.babic@ikbks.com
Projekat:
Poboljšanje genetičkog potencijala i tehnologija proizvodnje krmnog bilja u funkciji održivog razvoja stočarstva (MPNTR - 31057)

Ključne reči: ježevica; oplemenjivanje; vreme stasavanja; nova sorta
Sažetak
Prilikom oplemenjivanja višegodišnjih trava za stočnu hranu najvažniji cilj je dobijanje produktivnih genotipova dobrog kvaliteta suve materije koje su u isto vreme dugovečni i tolerantni na ograničavajuće uslove spoljašnje sredine. Jedan od veoma važnih kriterijuma kome se takođe posvećuje značajna pažnja tokom procesa oplemenjivanja je vreme stasavanja. Vreme stasavanja je određeno vremenom početka fenofaze klasanja, odnosno metličenja i kod većine vrsta višegodišnjih trava veoma je varijabilno, poligenog karaktera nasleđivanja i sa visokom heritabilnošću. Kod pojedinih vrsta višegodišnjih trava selekcionisane su sorte koje se razlikuju i preko mesec dana u početku klasanja. Oplemenjivanje višegodišnjih trava na različito vreme stasavanja je kriterijum kojem se u Institutu za krmno bilje zadnjih godina posvećuje značajna pažnja. Prva vrsta čijem oplemenjivanju se pristupilo sa ovog aspekta je ježevica (Dactylis glomerata L.), a kao rezultat tog rada pored starih sorti Kruševačka rana i Kruševačka 40 koje se odlikuju ranostasnošću, u prethodnom periodu su priznate dve sorte ježevice različitog vremena stasavanja, Kruševačka 24 (K-24) i Kruševačka 25 (K-25). Ove dve novostvorene sorte ježevice su vrlo slične po produktivnosti i kvalitetu, sa visokim prinosom i kvalitetom suve materije, stim da je K-24 srednjeg, a K-25 kasnog vremena stasavanja. Biljke su poluuspravnog rasta, poboljšane olistalosti sa izdancima i listovima jasno zelene boje i približnim odnosom lista i stabla 50:50. Obe sorte su kosidbenog tipa prilagođene agroekološkim uslovima Srbije, pogodne za gajenje na travnjacima u brdskoplaninskom području, ali se mogu sejati u smešama i u nižim predelima. Mogu se koristiti i za siliranje. Zbog srednjeg i kasnijeg stasavanja, pogodne su za komponovanje najrazličitijih smeša sa drugim travama i leguminozama, namenjenih različitim vidovima i načinima iskorišćavanja. U selekciji ove dve sorte kao izvorni materijal su korišćene autohtone populacije poreklom sa brdskih i planinskih lokaliteta istočne i centralne Srbije. Materijal iz divlje flore je odabran na osnovu vremena stasavanja i odgovarajućeg habitusa biljke. Primenjen je standardni metod redukovane fenotipske rekurentne selekcije na osnovu vremena stasavanja, produktivnosti i tolerantnosti na limitirajuće faktore sredine. Sorte su sintetičkog tipa i sastoje se iz 5 genotipova (K-24), odnosno 4 genotipa (K-25) koji su uključeni u polikros ukrštanja.
Reference
Babić, S., Sokolović, D., Radović, J., Lugić, Z., Andjelković, S., Vasić, T., Simić, A. (2016) Variability of cocksfoot (Dactylis glomerata L.) autochthonous populations collected in Serbia. u: VII International scientific agriculture symposium Agrosym 2016 Jahorina, October 06 - 09, Proceedings of, 406-412
Babić, S., Sokolović, D., Radović, J., Anđelković, S., Jevtić, G., Simić, A. (2009) Breeding of cocksfoot (Dactylis glomerata L.) genotypes for orchard land planting. Alternative functions of grassland. u: Alternative functions of grassland: Proceedings of the 15th European Grassland Federation Symposium, 7-9 September, Brno, Czech Republic, 345-348
Casler, M.D. (1988) Performance of orchardgrass, smooth bromegrass and ryegrass in binarymixtures with alfalfa. Agronomy Journal, 80, 509-514
Casler, M.D., Fales, S.L., McElroy, A.R., Hall, M.H., Hoffman, L.D., Leath, K.T. (2000) Genetic Progress from 40 Years of Orchardgrass Breeding in North America Measured under Hay Management. Crop Science, 40(4): 1019
Đokić, D., Terzić, D., Milenković, J., Dinić, B., Anđelković, B., Stanisavljević, R., Barać, S. (2013) Značaj i stanje semenarstva krmnih biljaka u poljoprivredi Republike Srbije. Selekcija i semenarstvo, vol. 19, br. 2, str. 11-25
Humphreys, M.O., Eagles, C.F. (1988) Assessment of perennial ryegrass (Lolium perenne L) for breeding. I Freezing tolerance. Euphytica, 38, Mo. 1, str. 75-84
Sanada, Y., Gras, M., van Santen, E. (2010) Cocksfoot. u: Boller, Beat; Posselt, Ulrich K.; Veronesi, Fabio [ur.] Fodder Crops and Amenity Grasses, New York, NY: Springer Nature, str. 317-328
Sokolović, D., Babić, S., Radović, J., Petrović, M., Jevtić, G., Lugić, Z., Simić, A. (2016) Evaluation of Orchardgrass (Dactylis glomerata L.) Autochthonous Serbian Germplasm in Pre-breeding. u: Roldán-Ruiz, Isabel; Baert, Joost; Reheul, Dirk [ur.] Breeding in a World of Scarcity, Cham: Springer Nature, str. 89-97
Sokolović, D., Ignjatović, S., Tomić, Z.P. (2004) Prinos i kvalitet krme eksperimentalnih genotipova višegodišnjih trava. Acta agriculturae Serbica, vol. 9, br. spec. br., str. 135-142
Turner, L.R., Donaghy, D.J., Lane, P.A. (2005) The nutritional value of cocksfoot (Dactylis glomerata L) and perennial ryegrass (Lolium perenne L.) under leafstage based defoliation management. u: The XX International Grassland Congress, Proceedings of, 226
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/SelSem1701001B
objavljen u SCIndeksu: 02.10.2017.
Creative Commons License 4.0