Metrika

  • citati u SCIndeksu: [7]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:5
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:3

Sadržaj

članak: 6 od 6  
Back povratak na rezultate
2011, vol. 27, br. 3, str. 293-303
Kako u Srbiji povećati proizvodnju junećeg, jagnjećeg i svinjskog mesa namenjenog domaćim potrebama i izvozu
aInstitut za stočarstvo, Beograd-Zemun
bUniverzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet

e-adresamilpet99@yahoo.com
Projekat:
Primena novih biotehnoloških rešenja gajenja goveda, ovaca i koza u cilju dobijanja biološki vredne i zdravstveno bezbedne hrane (MPNTR - 31053)

Ključne reči: cattle; sheep; pig; meat; selection; farm; cow; milk; number of animals
Sažetak
Dugoročna koncepcija razvoja stočarstva treba da se temelji na efikasnosti proizvodnje mesa, preko organizovanja farmera. Za uspešno organizaciono i ekonomsko jačanje farmera važan je pravilan izbor poslovnog povezivanja. Za brdsko planinska područja naše zemlje, u kojima nema organizovanih otkupnih i prerađivačkih kapaciteta i koja su udaljena od gradskih centara, veoma interesantan oblik povezivanja će biti formiranje novih malih preradnih kapaciteta. Stabilne i unapred poznate cene za proizvode stočarstva, kao i dobro postavljeni pariteti cena garancija su za stabilno stočarstvo. Naša dosadašnja iskustva u unapređenju stočarstva i ostvareni rezultati u svetu, transfer tehnologija, sve više nas upućuju da je za brže ukupno poboljšanje stočarstva neophodna bolje organizovana i pojačana stručna i naučna infrastruktura. U Srbiji je 2010-godine i pored manjeg broja stoke proizvedeno ukupno 384.000 tona junećeg, svinjskog i jagnjećeg mesa, što je za 3,3% više nego u 2009. godini, odnosno 6,3 odsto više nego što je bila prosečna proizvodnja od 2001. do 2009. godine. U Srbiji u 2010. bila manja proizvodnja goveđeg, junećeg i telećeg mesa za 4,4 odsto i ovčijeg i jagnjećeg mesa za 7,1 odsto, dok se za 6,8 odsto više proizvodilo svinjsko. 2010-godine, u poređenju sa prosečno ostvarenom proizvodnjom u periodu od 2001. do 2009. proizvedeno je više svih vrsta mesa: svinjskog mesa za 3,1%, goveđeg i junećeg mesa za 7,5, i ovčijeg i jagnjećeg mesa za 15%. Sva domaćinstva koja se ozbiljnije bave govedarskom proizvodnjom trebalo bi u narednom periodu organizovati kao gazdinstva za tržišnu proizvodnju mleka, gazdinstva za tržišnu proizvodnju tovne junadi i gazdinstva za kombinovanu tržišnu proizvodnju mleka i junadi za klanje. Osnovnu pažnju u programima razvoja ovčarstva treba posvetiti porodičnom gazdinstvu i novim tehnologijama koje se bave intenziviranjem proizvodnje mesa, mleka i vune na farmama ovaca. Specijalizovani farmeri za meso, odnosno mleko treba da poseduju od 100-500 grla ovaca, kao i odgovarajuću infrastrukturu. Farmeri trojnog smera proizvodnje su tradicionalna domaćinstva koja drže do 20 ili 50 ovaca. Njima treba obezbediti kvalitetan priplodni materijal i svaku drugu pomoć u cilju povećanja njihove proizvodnje. Porodične farme bi u narednom desetogodišnjem periodu trebale da drže 50 a zatim do 100 krmača i tove 1000 i više tovljenika. Sve to bi moglo dovesti do povećanja proizvodnje svinjskog mesa po prosečnoj godišnjoj stopi od 2 do 2,5%. Neophodno je odabrati najbolje farme kako bi se formirali elitni, umnožavajući (reproduktivni) i proizvodni (komercijalni) zapati u piramidalnoj organizaciji proizvodnje priplodnih grla i tovljenika.
Reference
Aleksić, S., Petrović, M.M., Miščević, B., Sretenović, L.J., Pantelić, V., Tomašević, D. (2006) Production and slaughter characteristics of baby beef type meat in Serbia. Animal Science, British International journal of fundamental and applied research, vol 1. 2,136-138
Miščević, B., Aleksić, S., Petrović, M.M., Lazarević, R., Josipović, S., Radetić, P., Pantelić, V., Ostojić, D., Smiljaković, T. (2006) Strategija proizvodnje junećeg mesa od farme do trpeze i zaštita potrošača. Biotechnology in Animal Husbandry, vol. 22, br. 3-4, str. 11-22
Petrović, M., Lazarević, R., Aleksić, S., Miščević, B., Stojić, P. (2001) Cattle production in Serbia at the beginning of new millenium. Biotechnology in Animal Husbandry, 17 (5-6), str. 87-94
Petrović, M.M., Aleksić, S., Sretenović, Lj., Marinkov, G., Stojanović, Lj., Tomašević, D. (2007) The effect of genotype on quality of beef. Animal Science: British International journal of fundamental and applied research, vol 1. 3. International conference, Quality and safety in meat for consumer: from stable to table, Caunas, Lithuania, 06-07 June, 102-104
Petrović, M.M., Lazarević, Lj. (2003) The present situation in the livestock production in the Republic of Serbia and measures for its improvement. Biotechnology in animal husbandry, 19 (5-6), 13-23
Petrović, M.M., Žujović, M., Hopić, S. (2000) Rasni sastav i oplemenjivanje domaćih životinja u Srbiji. u: Nauka, praksa i promet u agraru, Vrnjačka Banja, Zbornik radova, 64-67
Petrović, M.P., Ružić-Muslić, D., Maksimović, N. (2009) Procena gentskog potencijala ovaca u različitim proizvodnim sistemima. Biotechnology in Animal Husbandry, vol. 25, br. 5-6-1, str. 421-429
Petrović, M.M., Bogdanović, V., Petrović, M.P., Ružić-Muslić, D., Ostojić, D. (2002) Mogućnosti unapređenja stočarstva brdsko planinskog područja Srbije. Biotechnology in animal husbandry, (Vol. 18) br. 5/6 str. 1-8
Petrović, M.M., Lazarević, R., Lazarević, L., Aleksić, S., Miščević, B., Perković, S. (1997) Proizvodni efekti selekcije aktivne populacije simentalskih goveda u Srbiji. Biotehnologija u stočarstvu, 13(3-4) str. 57-64
Petrović, M.M. (2005) Stočarstvo Srbije na putu prema Evropskoj uniji. Biotechnology in Animal Husbandry, vol. 21, br. 5-6, str. 1-8
Petrović, M.M., Sretenović, L., Pantelić, V., Aleksić, S., Miščević, B., Bogdanović, V., Ostojić, D., Petrović, M. (2006) Rezultati primene tehnologije genetskog unapređenja populacije simentalskih goveda u Srbiji. Biotechnology in Animal Husbandry, vol. 22, br. 1-2, str. 1-8
Petrović, M., Pušić, M., Radojković, D., Mijatović, M., Radović, Č., Živković, B. (2006) Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki i mesa. Biotechnology in Animal Husbandry, vol. 22, br. 5-6, str. 1-10
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: rad po pozivu
DOI: 10.2298/BAH1103293P
objavljen u SCIndeksu: 23.11.2011.

Povezani članci

Nema povezanih članaka