Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 8 od 24  
Back povratak na rezultate
2008, vol. 32, br. 1, str. 51-56
Popravka kiselih zemljišta primenom mikrobnih inokulanata i kalcifikacije
Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet
Ključne reči: kiselo zemljište; mikrobni inokulanti; kalcifikacija
Sažetak
Zemljište utiče na mikrobiološku aktivnost preko fizičkih i hemijskih svojstava a kod kultiviranih zemljišta značajan je i antropogeni uticaj. Ravnoteža između ovih faktora i procesa rezultira plodnošću, u suprotnom, neminovno dolazi do usporavanja mikrobioloških procesa, smanjenja plodnosti zemljišta i pada prinosa. Otklanjanjem nepovoljnih fizičko-hemijskih karakteristika zemljišta, kao što su kisela reakcija, nizak sadržaj organske materije i fiziološki aktivnih materija, može se znatno uticati na zastupljenost pojedinih grupa mikroorganizama i njihovu aktivnost odnosno na intenzitet određenih mikrobioloških procesa u zemljištu. U radu je vršeno ispitivanje mogućnosti popravke produktivnih svojstava kiselog zemljišta (pH 5,4) primenom mikrobnih inokulanata i kalcijum karbonata. U polovinu posuda dodat je CaCO3 (5 t/ha ). Nakon toga je u svaku posudu zasejano po 50 semenki crvene deteline i uneto po 20 ml inokuluma u kome se nalazio rizobium, azotobakter i aktinomiceta u odnosu 2:1:1 (broj ćelija je 10 6 u ml). Kontrolne posude nisu inokulisane. Nakon 20 i nakon 40 dana od postavljanja ogleda praćena je dužina i suva masa biljke kao i broj mikroorganizama u zemljištu. Na rast biljke uticala su oba tretmana (i inokulacija i kalcifikacija) ali je najveći efekat postignut njihovom kombinacijom. Ukupan broj mikroorganizama i broj aktinomiceta bio je manji u varijanti u kojoj nije bila izvršena kalcifikacija. Brojnost gljiva bila je ujednačena u svim varijantama. Preživljavanje inokulisanog azotobaktera nakon 20 dana bilo je slabije u varijantama u kojima nije vršena kalcifikacija a nakon 40 dana brojnost azotobaktera se smanjila i u varijanti sa kalcifikacijom.
Reference
Bates, T.E., Johnson, R.W. (1985) Soil acidity and liming. u: Revision of factsheet soil acidity and liming
Broćić, Z. (1997) Uticaj kreča, organskih i mineralnih đubriva na hemijske promene pseudogleja i prinos kukuruza u Dragačevu. u: Kongres JDPZ Uređenje, korišćenje i očuvanje zemljišta (IX), Novi Sad, str. 157-165
Čolo, J., Jarak, M. (2006) Primjena bakterizacije i kalcifikacije u proizvodnji lucerke i djeteline na kiselim zemljištima, radovi. u: Naučnostručni skup poljoprivrede i prehrambene industrije, (XVIII), Neum, Sarajevo: Poljoprivredni Fakultet, vol. LI, Broj 51/1, 107-115
Diaz-Ravina, M., Carballas, T., Acea, M.J. (1988) Microbial biomass and metabolic activity in four acid soils. Soil Biology and Biochemistry, 20(6): 817
Đukić, D. (2002) Biljke za proizvodnju stočne hrane. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet
Đurić, M., Milić, V., Karaklajić, Ž., Krsmanović, M. (2002) Uticaj kalcifikacije pseudogleja na suvu masu korena kod pšenice sorta novosadska rana. u: Zimska škola za agronome, (5), Kragujevac, Čačak: Agronomski fakultet, Vol 6., broj 6, 29-33
Erić, P. (1995) Tehnologija gajenja lucerke - agrotehnika. u: Đukić D. i Erić P. [ur.] Lucerka, Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, str. 43-86
Jarak, M., Govedarica, M., Đurić, S., i dr. (2003) The effect of bacterization and liming in the production of red clover in acid soils. u: I FEMS Congress of European microbiologists, 29.jun- 3.july, Ljubljana, Slovenia, Abstract book, pp.392-393
Jarak, M., Hajnal, T., Đurić, S., Žurkić, J. (2005) Preživljavanje rizobiuma, azotobaktera i aktinomiceta u zemljištima različite kiselosti. Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta, vol. 29, br. 1, str. 41-49
Jarak, M.N., Đukić, D., Đurić, S., Stevović, V., Đalović, I. (2004) Aktiviranje mikrobioloških procesa zemljišta s ciljem povećanja prinosa krmnih leguminoza. Acta agriculturae Serbica, vol. 9, br. spec. br., str. 221-228
Jarak, M.N., Đurić, S. (2004) Praktikum iz mikrobiologije. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet
Jarak, M.N., Đukić, D., Govedarica, M., Milošević, N., Jeličić, Z., Đurić, S. (2003) Production of lucerne as affected by bacterization and liming. Grassland Science in Europe, vol. 8, 641-644
Jarak, M.N., Milošević, N., Govedarica, M. (1991) Aktivnost proteaze i ureaze u aluvijumu i gajnači. Arhiv za poljoprivredne nauke, 52, 186, 115-122
Jarak, M.N., Govedarica, M.M. (2003) Mikrobiologija. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet
Jošić, D. (2004) Biodiverzitet autohtone populacije kvržičnih bakterija deteline (Rhizobium leguminosarum bv. trifolii). Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, doktorska disertacija
Miličić, D., Jarak, M. (2006) Microbiological activity in soil with different acidity. u: Biotechnology 2006, Č. Budejovice, Czech Republic: Scientific Pedagogical Publishing
Milošević, N.A. (1990) Dehidrogenazna i celulolitička aktivnost mikroorganizama u različitim tipovima zemljišta. Sarajevo: Poljoprivredni fakultet, doktorska disertacija
Nannipieri, P., Ascher, J., Ceccherini, M.T., Pietramellara, G.L., Renella, G. (2003) Microbial diversity and soil functions. European Journal of Soil Science, 54(4): 655
Sikora, S. (1990) Mikrobiološke karakteristike nekih antropogenih tala zapadne Slavonije. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, magistarski rad
Williams, S.T., Wellington, E.M.H. (1982) Actinomycetes, methods of soil analysis, 2: Chemical and microbiological properties. Madison: American Society of Agronomy, 969-987
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljen u SCIndeksu: 01.12.2008.