Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:30
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:4

Sadržaj

članak: 8 od 16  
Back povratak na rezultate
2016, vol. 68, br. 6, str. 293-306
Osobenosti džihadističkog terorizma
nema

e-adresam.panovic@ptt.rs
Ključne reči: džihad; terorizam; islam; šerijat; rat
Sažetak
Politički fenomen poznat kao “terorizam” u poslednje vreme je sveprisutan i aktuelan u svakodnevnom životu, uz tendenciju da se sve više razvija i na njega obraća pažnja. Islamizam je naziv koji označava sve one političke ideologije koje islam ne smatraju samo religijom već su ubeđeni da predstavlja politički sistem koji treba da bude zakonodavni osnov, kao i da iz njega treba crpeti principe za društveno i državno uređenje zemlje. Prolivanje ljudske krvi povlači za posledicu kaznu i na zemlji i na nebu, ali su ratovanja muslimanske zajednice moguća pod jasno utvrđenim uslovima. Prema Kuranu muslimani moraju da se bore na Božijem putu i da im uzor bude Poslanik sa svojim ratni drugovima. Džihad je neprestano naprezanje čoveka da kroz život bude uzoran i dobar, borba sa unutrašnjim zlom, borba za moralnim življenjem, trud za činjenjem dobrih dela i učestvovanje u obnovi društva, na opštu dobrobit. Životne okolnosti vernika određuju značenje, pa džihad može značiti borbu protiv tlačenja i nepravde, ali i borbu za odbranu i širenje islamske religije, sve kroz propovedanje i učenje, a u slučaju nužde i oružanom borbom, tj. “svetim ratom”. Radikalne pristalice islama, pripadnici ideologije islamizma, veruju i teže da se u javnom životu primenjuju tvrdnje Kurana i imaju za cilj da njihova ideološka gledišta budu nametnuta i drugima. Temeljnijom analizom može se zaključiti da su SAD neposredno imale najveći uticaj na globalno širenje islamskog terorizma, gde su američki političari svojim političkim greškama direktno uticali da skrenu pažnju radikalnog islama na sebe. Pojava bombaša samoubica u akcijama jeste jedna od osobenosti džihadističkog terorizma. Međutim, nijedna svetska religija, pa ni islam, ne propisuje i ne podržava nezakonito nasilje, pa dolazi do zloupotrebe islama i u terorističke svrhe.
Reference
Espozito, Dž. (2003) Što bi svatko trebao znati o islamu. Zagreb: Tipotisak
Espozito, Dž. (2001) Islamska prijetnja, mit ili stvarnost?. Živinice, BiH: Selsebil
Gaćinović, R.Đ. (1998) Savremeni terorizam. Beograd: GrafoMark
Hećimović, E. (2009) Garibi, mudžahedini u BiH 1992-1999. Beograd: Dan graf
Jevtić, M. (1989) Savremeni džihad kao rat. Beograd: Nova knjiga
Klarin, M. (1978) Terorizam. Beograd: Politika
Lakićević, D.D. (2007) Recepcija islamskog radikalizma # Reception of Islamic radicalism. Nova srpska politička misao, vol. 14, br. 1-2, str. 137-155
Petrović, Z. (2002) Al Kaida, Usama bin Laden i Zelena Kominterna protiv judeo-hrišćanske civilizacije. Beograd: Evro
Sajms, D.K. (2007) Džihad kao nenameravani produkt američke politike # Jihad as an unintended product of US politics. Nova srpska politička misao, vol. 14, br. 1-2, str. 323-328
Simeunović, D. (2009) Terorizam. Beograd: Pravni fakultet
Tanasković, D. (2010) Islam, dogma i život. Beograd: Srpska književna zadruga
Trifković, S. (2007) Senka džihada. Beograd: Srpska književna zadruga
Trifunović, D., Stojaković, G., Vračar, M. (2011) Terorizam i vehabizam. Beograd: IP Filip Višnjić
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
DOI: 10.5937/vojdelo1606293R
objavljen u SCIndeksu: 27.12.2017.

Povezani članci

Nema povezanih članaka