- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:3
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:2
|
|
2022, vol. 52, br. 1, str. 233-251
|
O sporazumu Stojadinović-Pavelić 1954. godine - činjenice i pretpostavke
On the Stojadinović-Pavelić Agreement from 1954: Facts and assumptions
Projekat: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (institucija: Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd) (MPNTR - 451-03-68/2020-14/200016)
Sažetak
Na osnovu dostupne arhivske građe, onovremene štampe i literature, u radu se analiziraju dostupne informacije o sporazumu bivšeg predsednika jugoslovenske kraljevske vlade Milana Stojadinovića i poglavnika NDH Ante Pavelića. U tom periodu obojica su živela u Argentini, koja je bila pod upravom predsednika Huana Perona. Sredinom 1954. godine izjavama u štampi oni su pokrenuli polemiku u emigrantskim krugovima a osnov toga bila je ideja o razbijanju Jugoslavije i formiranju nezavisnih država Srbije i Hrvatske. Stojadinović i Pavelić su se u tom periodu posećivali i više puta razgovarali na tu temu. Cilj rada je da se na osnovu postojećih svedočanstava iznesu zaključci koji će pokušati da daju odgovore na pitanja da li je sporazum postojao i ako jeste, šta je u njemu pisalo, koja je bila njegova uloga i kakva mu je bila pozadina.
Abstract
The key figure among Serbian immigrants in Argentina was Milan Stojadinović, the former Prime Minister of the Kingdom of Yugoslavia, despite he did not take any official position in such emigrant organizations. Instead, he was rather a kind of consultant to both the organization Velika Srbija and their leading newspapers Srpska zastava. On the other hand, he used his influence acquired within the Serbian community in Argentina to negotiate with the representatives of socialist Yugoslavia during 1952 and 1953. The question of the Ustasha movement and his leader Pavelić, who has been in Argentina since 1948, was one of the main issues that troubled Yugoslavia-Argentine relations in the first decade after the Second World War. Argentina tolerated their activities which made Yugoslavia protest. They had their meetings and even formed a government in exile whose activities were aimed directly against the integrity of Yugoslavia. In 1951, the Yugoslav government issued an extradition warrant, but with no success. The response never arrived. Stojadinović and Pavelić met in Argentina during the 1950s, visited each other, but the product of this relationship remained uncertain and unclear. What is obvious is the fact that Stojadinović and Pavelić in 1954 reached some kind of agreement. That agreement provided for the break up of Yugoslavia and the formation of independent states of Serbia and Croatia. However, it was most likely left unsigned. The possible motivation for the agreement may lie in a series of factors, from foreign pressure against socialist Yugoslavia to personal agendas, a desire to return to power. Political changes in Argentina after the fall of Juan Peron in 1955 forced Stojadinović to distance himself from the Serbian emigrant community while Pavelić was forced to deny any connection with the Peron's regime. The agreement between the two left unresolved and became a kind of controversy for future research.
|
|
|
Reference
|
|
Bogetić, D. (2000) Jugoslavija i Zapad 1952-1955 - jugoslovensko približavanje NATO-u. Beograd: Službeni list SRJ
|
|
Delić, A. (2016) Djelovanje Ante Pavelića 1945-1953. godine. Sveučilište u Zadru, neobjavljena doktorska disertacija
|
|
Dimić, Lj. (2012) Odlazak sa Mauricijusa - Britanci i Milan Stojadinović (1945-1948). Glas Srpske akademije nauka i umetnosti, 420(16): 495-518
|
|
Đikanović, V. (2012) Sava N. Kosanović - jugoslovenski ambasador u Vašingtonu 1946-1950. u: Selinić S. [ur.] Jugoslovenska diplomatija 1945-1961., Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 171-190
|
|
Đurković, M. (2013) Uvod: Enigma Milan Stojadinović. u: Đurković M. [ur.] Milan Stojadinović: Politika u vreme globalnih lomova, Beograd: Zavod za udžbenike - Centar za konzervativne studije, 7-26
|
|
Goñi, U. (2002) The Real Odessa: How Peron Brought the Nazi War Criminals to Argentina. London - New York: Granta Books
|
|
Krizman, B. (1986) Pavelić u bijekstvu. Zagreb: Globus
|
|
Luna, F. (2015) Kratka istorija Argentinaca. Novi Sad: Akademska knjiga
|
|
Nikolić, V. (1976) Pred vratima domovine: susret s hrvatskom emigracijom 1965: Knj. 2: Dojmovi i razgovori. Pariz - Minhen: Knjižnica Hrvatske revije
|
|
Pino, A., Cingolani, G. (2018) Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War. Budapest - New York: CEU Press
|
|
Simić, B. (2021) Jugoslavija i Argentina 1946-1955. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije
|
|
Simić, B. (2019) Srpska emigracija u Argentini u prvoj deceniji nakon Drugog svetskog rata - prilog istraživanju problema. Godišnjak za društvenu istoriju, 2: 55-68
|
|
Simić, B.V. (2019) U 'srebrnom kavezu' - Milan Stojadinović na Mauricijusu (1941-1948). Baština, 47: 343-356
|
|
Stojadinović, M. (1976) Zatočenik njegovog britanskog veličanstva. Melburn: Srpska misao
|
|
|
|