- citati u SCIndeksu: [1]
- citati u CrossRef-u:[1]
- citati u Google Scholaru:[
]
- posete u poslednjih 30 dana:25
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:6
|
|
2015, vol. 49, br. 2, str. 483-497
|
Prekid kasne trudnoće u pravu Srbije i uporednom evropskom pravu
The termination of the late pregnancy in Serbian law and comparative European law
Projekat: Projekat Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu: Teorijski i praktični problemi stvaranja i primene prava (EU i Srbija)
Sažetak
Prekid kasne trudnoće izaziva nedoumice pravne, ali i medicinske, te etičke prirode, s obzirom na razvijenost ploda i komplikovanost medicinske procedure. Pravni režim prekida kasne trudnoće obuhvata posebne uslove koji treba da budu ispunjeni da bi se kasna trudnoća mogla prekinuti. Radi se o postojanju zakonom predviđenih indikacija, te o posebnoj proceduri koja pretpostavlja dobijanje dozvole za prekid trudnoće od zakonom određenog tela. Univerzalna definicija kasne trudnoće ne postoji u zakonskim tekstovima evropskih zemalja. Ipak, granica od 24 nedelje, kao vremenski okvir posle koga se trudnoća smatra kasnom navodi se u zakonodavstvu Holandije, te u literaturi Velike Britanije. Iako se ne označava kao kasna trudnoća, u Češkoj Republici i Finskoj predviđeno je da je 24 nedelja starosti ploda gornja granica za prekid trudnoće. U domaćem pravu razlikuje se prekid trudnoće do 10 nedelja kada je on moguć po zahtevu trudnice, od 10 do 20 nedelja kada o prekidu odlučuje konzilijum lekara i od 20 nedelja kada o prekidu odlučuje etički odbor. U domaćem pravu nije napravljena razlika u potrebnim indikacijama u zavisnosti od visine trudnoće. Autor predlaže izmenu zakonskih rešenja u tom smislu, predlažući da se gornja granica za prekid trudnoće na zahtev trudnice, pomeri na 12 nedelja, da se napravi razlika u indikacijama koje treba da postoje kada se radi o trudnoći preko 12 nedelja do 24 nedelje i preko 24 nedelje. Trudnoća preko 24 nedelje bi se tako, smatrala kasnom trudnoćom, koja bi se mogla prekinuti u zaista samo izuzetnim situacijama.
Abstract
The termination of the late pregnancy causes legal, medical and ethical dilemmas. This is due to the development of fetus if pregnancy is late one and complexity of the needed medical procedures. Legal regime of the termination of late pregnancy contains special conditions: legally stipulated indications and special procedure which means getting permission from particular body for the termination. In this article author compares legal regimes in: United Kingdom, France, Germany, Nordic countries, Switzerland, Italy, Russia, Check Republic and Serbia. Universal definition of the late pregnancy does not exist, but pregnancy after 24 weeks is considered late in Dutch law, and in the legal theory in United Kingdom. The time limit for termination of the pregnancy in some legislation is 24 weeks (e.g. Check Republic and Finland). According to Serbian law, there is a distinction of the pregnancy until 10 weeks, when termination is possible on pregnant woman's request, from 10 to 20 weeks when termination is decided by consilium of the physicians and after to 20 weeks when termination is decided by ethical committee. In the domestic law there is no distinction of the necessary indications for termination of the pregnancy after 10 weeks and after 20 weeks. Author suggest amendments to exisiting solutions. One, to postpone the termination on the requets until 12 weeks, and to stipulate different indications necessary for the termination pregnancy from 12 to 24 weeks and after 24 weeks - late pregnancy, in order to make the termination of the late pregnancy really exceptional.
|
|
|
Reference
|
|
*** (1995-2005) Zakon o postupku prekida trudnoće u zdravstvenoj ustanovi. Službeni glasnik RS, 16/95 i 101/2005
|
|
*** (1995) Pravilnik o broju, sastavu i načinu rada etičkog odbora u zdravstvenoj ustanovi. Službeni glasnik RS, 30/95, čl. 2
|
|
*** (2005-2014) Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Službeni glasnik RS, br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon i 93/2014
|
|
*** Krivični zakonik i uputstvo o oslobođenju od krivične odgovornosti u slučajevima eutanazije i kasnih abortusa Holandije. https://lovdata.no/dokument/NL/lov/1975-06-13-50?q=abortlov
|
|
*** (2010) Organic law 2/2010 on sexual and reproductive health and the voluntary interruption of pregnancy
|
|
*** (1975) Lov om svangerskapsavbrudd [abortloven]. Lov, No. 50 of June 13, as amended, https://lovdata.no/dokument/NL/lov/1975-06-13-50?q=abortlov
|
|
*** Lag om abort [Abortlagen]. Svensk Författningssamling [SFS] 1974:595, http://www.notisum.se/rnp/SLS/lag/19740595.htm
|
|
*** (2011) Zakon o zdravstvenoj zaštiti stanovništva. br. 323
|
|
*** (1979) Zakon o uslovima i postupku za odobrenje prekida trudnoće Srbije. Službeni glasnik RS, 29/79
|
|
*** (1972-1978) Zakon o o uslovima i postupku za odobrenje prekida trudnoće Vojvodine. Službeni list, 26/72, izmene 9/78, čl.6
|
|
*** (2012) U periodu od 2002. do 2011. broj stanovnika se smanjio za 241 000. Statistički godišnjak Srbije, str. 25, 400
|
|
*** (2015) Zakon o prevenciji i dijagnostici genetičkih bolesti, genetički uslovljenih anomalija i retkih bolesti, poznat kao Zojin zakon. Službeni glasnik RS, br. 8
|
|
Cvejić-Jančić, O. (1995) Prekid trudnoće kao metod planiranja porodice. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, No. 1-3, str. 95-107
|
2
|
Konstantinović-Vilić, S.D., Milosavljević, M., Petrušić, N. (1999) Abortus - pravni, medicinski i etički pristup. Niš: Ženski istraživački centar za edukaciju i komunikaciju
|
2
|
Kovaček-Stanić, G. (1995) Kriterijumi za liberalnost u regulisanju prekida trudnoće. Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, No. 1-3, str. 163-173
|
|
Lorio, K.V. (1982) In vitro fertilization and embryo transfer. South-Western Law Journal, 5/82
|
|
Ministarstvo za zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (2007) Pravilnik br. 736. poslednja izmena 2011
|
|
Morgan, D., Lee, R. (1991) G Blacstone's Gguide to the Human Fertilisation and Embryology. London, Act 1990
|
4
|
Ponjavić, Z. (2007) Prekid trudnoće - pravni aspekti. Beograd: Nomos
|
|
|
|