Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:5

Sadržaj

članak: 3 od 17  
Back povratak na rezultate
2021, vol. 55, br. 4, str. 1285-1300
Centralnoevropske pripreme za evropske integracije
Károli Gáspár University of the Reformed Church in Hungary, Institute of Social Sciences and International Studies, Budapest, Hungary

e-adresabecsey.zsolt@kre.hu
Ključne reči: CEFTA; pridruživanje EU; Višegrad; trenutno stanje; trgovinski bilans
Sažetak
Pored autorovog naučnog rada, prisutna je i pragmatična analiza faktora koji su karakterisali centralnoevropske države pre promene režima (1990.), a zatim i strani ekonomski model kroz koji su Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka ("Višegradska četvorka") 2004. godine ostvarile članstvo u Evropskoj uniji. U studiji se ističe kako su, na različitim nivoima, u svim posmatranim državama ekonomske politike bile karakterisane liberalnim propisima o bankrotu i strogim uslovima konkurencije, tako da su mogle dokazati svoju sposobnost da ispune uslove za države članice EU u pogledu funkcionisanja tržišne ekonomije. Model orijentisan ka izvozu, zasnovan na efikasnom prilivu direktnih stranih investicija i razvoju tehnologije u ranim 1990-im, bio je primenjen do kasnih 1990-ih kako bi se pokazala spremnost ovih država da ispune ostale uslove za članstvo u EU, odnosno da savladaju izazove unutrašnjeg tržišta. Ova transformacija predstavljala je problem za postojeći finansijski balans 1990-ih (uglavnom zbog gubitka tradicionalnih izvoznih kapaciteta) jedino u sredini ove decenije, dok je samo na kraju decenije postojao pozitivan bilans trgovinske razmene sa EU. Postizanje ukupnog spoljnog ekvilibrijuma Višegradske četvorke bilo je zadržano činjenicom da priliv direktnih stranih investicije još nije počeo, u sadejstvu sa povlačenjem profita iz poslednjih investicija u Centralnoj Evropi, kao i efektom protivteže neto transfera u EU, koji su pristizali kasnije paralelno sa početkom povlačenja dividendi od direktnih stranih investicija. Saradnja u okviru Cefta sporazuma zaključenog 1992. godine pratila je razvoj ekonomske liberalizacije Višegradske četvorke sa EU paralelno, ali ne i dublje od toga iz razloga političke korektnosti. Potpuno međusobno otvaranje bilo je moguće samo putem članstva u EU, konkretno govoreći liberalizacija u oblasti usluga ili osetljive trgovine u poljoprivredi. Cefta sporazum proširen je 1995. godine na Balkan, te je i dalje dobar primer za države koje ne žele da ostanu u bivšem sovjetskom ili bivšem jugoslovenskom modelu ekonomske integracije, ali i metod pripreme za najranije moguće učlanjenje u EU.
Reference
*** (2019) Can CEFTA Membership Be a Lifeboat for Georgia and Ukraine in the Illiberal World Order?. February 2019, https://gagrainstitute.org/cefta-euenlargement-safeboat-for-georgia-and-ukraine
*** IMF Country Database. https://www.imf.org/en/Countries
*** Az Antall-kormány programja 1990. Az Antall-kormány külpolitikai programja. https://www.parlament.hu/naplo34/005/0050004.html
András, B., Szita, J. (1984) Economic Cooperation of Socialist Countries in the Framework of the CMEA. MKKE, Textbook Publisher, 64-64
Antonis, A., Kosma, T.S., McHug, J. (2003) Trade-Liberalization Strategies: What Could Southeastern Europe Learn from the CEFTA and BFTA?. IMF Studies, 03/239: 1-32
Berend, I.T., Ránky, G. (1976) Közép-Kelet Európa gazdasági fejlődése a 19-20. században. Budapest: KJK
Bod, P.Á. (2019) A magyar gazdaságpolitika 1989 és 2019 között. Budapest: Gazdaság és Pénzügy, March 6, 2019, 16-38
Domonkos, E. (2017) Közép-és Kelet-Európa gazdaságtörténete a két világháború között. Budapest: Aposztróf Kiadó, 388-388
Domonkos, E. (2017) Közép-és Kelet-Európa gazdaságtörténete 1945-1953 között. Budapest: Aposztróf Kiadó, 268-268
Domonkos, E. (2019) Közép-és Kelet-Európa gazdaságtörténete 1953 és 1989 között. Budapest: Aposztróf Kiadó, 164-164
Farkas, B. (2017) Piacgazdaságok az Európai Unióban. Akadémiai Kiadó, 368-368
Gagrain Institute Can CEFTA Membership Be Lifeboat for Georgia and Ukraine in the Illiberal World Order?: 39 EU 15 covers EU Member States Between 1995 and 2004
Gerőcs, T., Pinkasz, A. (2018) Conflicting Interest in the COMECON Integration East Central Europe. Leiden, 336-365
Gray, G. (1995) Poland: European Tiger. Euromoney Publications, 205-205
Jeszenszky, G. (2016) An Attempt to Remedy the Trianon Trauma. Osiris, 394-394
Kolodko, G.W. (2000) A posztszocialista átalakulás tíz éve-a gazdaságpolitikai reformokkal kapcsolatos tanulságok. Budapest: Közgazdasági Szemle, 197-214
Köves, A. (2003) A KGST-kereskedelemtől az EU-csatlakozásig. Budapest: Közgazdasági Szemle, July-August 2003, 635-653
Mostetschnig, A.M. (2011) The CEFTA and the Single Market. Natolin: College of Europe, 87-87
Réti, T. (2000) A kelet-közép-európai kereskedelem. Budapest: Közgazdasági Szemle, January 2000, 64-80
Rosati, D. (2005) New Europe: Report on Transformation. Krynica: Economic Forum, 378-378
Siljak, D. (2019) Challenges and Opportunities for the CEFTA Countries. Budapest: Institute of Foreign Affairs and Foreign Economics of Hungary, 11-14
Zoltán, P. (2016) Magyarország politikai gazdaságtana. Budapest: Osiris Kiadó, 258-258
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: naučna kritika
DOI: 10.5937/zrpfns55-33210
primljen: 19.07.2021.
revidiran: 17.12.2021.
prihvaćen: 30.12.2021.
objavljen u SCIndeksu: 16.09.2022.
metod recenzije: dvostruko anoniman
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka