Metrika

  • citati u SCIndeksu: [1]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:4
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:0

Sadržaj

članak: 8 od 20  
Back povratak na rezultate
2015, br. 1, str. 223-241
Nemački građanski zakonik od pravnog partikularizma do kodifikacije građanskog prava
Keln, Nemačka

e-adresalazar.glisovic@hotmail.com
Sažetak
Nemački rajh, u istoriji nazivan i Drugim nemačkim carstvom, formiran je 1871. godine. Uprkos skoro hiljadugodišnjem postojanju, prethodno Sveto rimsko carstvo, nikada nije imalo čvrstu i jasnu konturu koja bi odgovarala savremenom pojmu države. Nemački rajh se zato označava kao prva moderna država nemačkog naroda, iako se Nemačka (organizovana kao Nemački rajh) u poređenju sa zapadnoevropskim nacionalnim državama smatra “zakasnelom državom”, a nemački narod “zakasnelom nacijom” [die verspätete Nation]2. Nasleđe proisteklo iz viševekovnog usitnjavanja nemačkih državica [Kleinstaaterei] konačno okupljenih u jednu državu bilo je pravni partikularizam. Iz nacionalnog jedinstva nemačkog naroda proisteklo je političko jedinstvo Nemačke, a iz političkog jedinstva moralo se stoga uspostaviti i jedinstvo prava. Cilj ovog rada jeste pokušaj da se osvetli proces kodifikacije nemačkog građanskog prava, kako s pravnog tako i s političkog stanovišta. Analizom je obuhvaćen rad stručnih komisija (s posebnim osvrtom na značaj Bernharda Vindšajda) zaduženih za pisanje nemačkog građanskog zakonika [Bürgerliches Gesetzbuch- BGB], kao i uopšte razvitak ideje o potrebi kodifikacije građanskog prava u Nemačkoj, s početka XIX veka. Najzad, rad se bavi i pitanjem uticaja već postojećih evropskih kodifikacija, u prvom redu francuskog građanskog zakonika [Code civil].

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
objavljen u SCIndeksu: 09.10.2015.

Povezani članci

Nema povezanih članaka