Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:5

Sadržaj

članak: 3 od 336  
Back povratak na rezultate
2022, vol. 12, br. 2, str. 323-338
Komunikacija i usavršavanje kao prediktori odnosa učitelja (srpskog, hrvatskog i bošnjačkog etniciteta) prema društvenim sadržajima u nastavi prirode i društva
aOsnovna škola "Slobodan Bajić Paja", Sremska Mitrovica
bUniverzitet u Novom Sadu, Pedagoški fakultet u Somboru, Srbija

e-adresacvijanovicdj@gmail.com, mia.maric@pef.uns.ac.rs, aleksjankovic@gmail.com
Sažetak
Istraživanje je imalo cilj da ispita doprinos dva značajna faktora, a to su međusobna komunikacija i stručno usavršavanje, formiranju odnosa učitelja različite etničke pripadnosti prema realizaciji društvenih sadržaja u nastavi prirode i društva. Uzorkom je obuhvaćen ukupno 301 učitelj srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Rezultati dobijeni ovim istraživanjem govore da razvijena komunikacija između učitelja, kroz svoje delovanje, doprinosi razvoju i unapređenju pozitivnih stavova prema društvenim sadržajima u nastavi prirode i društva, a što ima za posledicu povećanje efikasnosti vaspitno-obrazovnog procesa. Rezultatima je utvrđeno i da postoji statistički značajan doprinos predikciji stavova učitelja prema društvenim sadržajima u nastavi prirode i društva i od strane faktora stručnog usavršavanja, i to na taj način što izraženije prisustvo i kvalitet stručnog usavršavanja značajno deluje na razvoj i formiranje pozitivnih stavova prema sadržajima o društvu. Pored teorijskog rasvetljavanja uloge i značaja važnih koncepata koji su u vezi sa društvenim sadržajima i odnosom učitelja prema njima, u praktičnom smislu doprinos ovog istraživanja ogleda se u implikacijama značajnih veza među delovanjem različitih faktora u domenu vaspitno-obrazovnih ishoda u zemljama regiona (Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina). U skladu sa tim, praktične implikacije ukazuju na to da kroz obrazovne politike treba podsticati veću međusobnu komunikaciju među prosvetnim radnicima i omogućiti što bolje uslove za kontinuirano formalno i neformalno obrazovanje učitelja kroz celoživotno učenje u zemljama regiona.
Reference
Naknadno pridodat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku.
Bjekić, D. i Zlatić, L. (2006). Komunikaciona kompetencija nastavnika. Čačak: Legenda
Bognar, B. (2008). Učitelji nisu realizatori tuđih ideja nego vlasnici promjena. Profil akademija, 15, 4-7
Bohner, G. & Wanke, M. (2002). Attitudes and attitude change. East Sussex: Psychology Press
Brajša, P. (1994). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine
Cvjetićanin, S., Segedinac, M. i Halaši, T. (2010). Značaj primene metode eksperimenta u razrednoj nastavi. Nastava i vaspitanje, 2, 173-189
Dimbleby, R. & Burton, G. (1998). More Than Words: An Introduction to Communication. London and New York: Routledge
Jerneić, Ž. i Kutleša, V. (2012). Stavovi prema radu, radni učinak i namera da napuste organizaciju sa naučnicima. Suvremena psihologija, 15(1), 43-64
Jorgić, D. (2011). Interaktivno stručno usavršavanje nastavnika. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
Kamenarac, O. (2010). Profesionalni razvoj nastavnika -proces aktivne konstrukcije znanja u autentičnom školskom kontekstu. Pedagoška stvarnost, 1-2, 107-119
Previšić, V. (2003). Suvremeni učitelj: odgojitelj medijator-socijalni integrator. U: B. Ličina (ur.), Učitelj-učenik-škola, Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa u Petrinji (str. 13-19). Zagreb: HPKZ
Sakač, M. i Marić, M. (2014). Nastavnik u kontekstu globalizacije. U: V. Milisavljević (ur.), Zbornik radova naučnog skupa sa međunarodnim učešćem: Nauka i globalizacija (pp. 1127-1137). Sarajevo: Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Filozofski fakultet
Schwarz, N. & Bohner, G. (2001). The construction of attitudes. In: A. Tesser & N. Schwarz (Eds.), Intrapersonal Processes -Blackwell Handbook of Social Psychology (pp. 436-457). Oxford: Blackwell
Španović, S. (2008). Didaktičko oblikovanje udžbenika: Od otkrivajućeg vođenja do samousmerenog učenja. Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/IstrPed2202323C
objavljen u SCIndeksu: 28.01.2023.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka