- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[
 ]
- posete u poslednjih 30 dana:7
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:5
|
|
|
2022, vol. 12, br. 2, str. 323-338
|
|
Komunikacija i usavršavanje kao prediktori odnosa učitelja (srpskog, hrvatskog i bošnjačkog etniciteta) prema društvenim sadržajima u nastavi prirode i društva
Communication and professional development as predictors of attitudes of teachers (Serbian, Croatian and Bosnian ethnicity) towards social contents in the teaching nature and society
Sažetak
Istraživanje je imalo cilj da ispita doprinos dva značajna faktora, a to su međusobna komunikacija i stručno usavršavanje, formiranju odnosa učitelja različite etničke pripadnosti prema realizaciji društvenih sadržaja u nastavi prirode i društva. Uzorkom je obuhvaćen ukupno 301 učitelj srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Rezultati dobijeni ovim istraživanjem govore da razvijena komunikacija između učitelja, kroz svoje delovanje, doprinosi razvoju i unapređenju pozitivnih stavova prema društvenim sadržajima u nastavi prirode i društva, a što ima za posledicu povećanje efikasnosti vaspitno-obrazovnog procesa. Rezultatima je utvrđeno i da postoji statistički značajan doprinos predikciji stavova učitelja prema društvenim sadržajima u nastavi prirode i društva i od strane faktora stručnog usavršavanja, i to na taj način što izraženije prisustvo i kvalitet stručnog usavršavanja značajno deluje na razvoj i formiranje pozitivnih stavova prema sadržajima o društvu. Pored teorijskog rasvetljavanja uloge i značaja važnih koncepata koji su u vezi sa društvenim sadržajima i odnosom učitelja prema njima, u praktičnom smislu doprinos ovog istraživanja ogleda se u implikacijama značajnih veza među delovanjem različitih faktora u domenu vaspitno-obrazovnih ishoda u zemljama regiona (Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina). U skladu sa tim, praktične implikacije ukazuju na to da kroz obrazovne politike treba podsticati veću međusobnu komunikaciju među prosvetnim radnicima i omogućiti što bolje uslove za kontinuirano formalno i neformalno obrazovanje učitelja kroz celoživotno učenje u zemljama regiona.
Abstract
The research aimed to examine the contribution of two important factors, communication and professional development, to the formation of attitudes of teachers of different ethnicities towards the realization of social content in the teaching of nature and society. The sample included a total of 301 teachers of Serbian, Croatian and Bosnian ethnicity. The results obtained by the research show that the developed communication between teachers, through their actions, contributes to the development and improvement of positive attitudes towards social content in the teaching of nature and society, which results in increased efficiency of the educational process. The results show that there is a statistically significant contribution to the prediction of teachers' attitudes towards social content in teaching nature and society by the factors of professional development, too, in such a way that the more pronounced presence and quality of professional development significantly affects the development and formation of positive attitudes about society contents. In addition to the theoretical explanation of the role and importance of important concepts related to social content and teachers' attitudes towards them, in practical terms, the contribution of this research is reflected in the implications of significant relations between various factors in the field of educational outcomes in the region (Serbia, Croatia and Bosnia and Herzegovina). In line with that, the practical implications indicate that through educational policies, greater mutual communication between educators should be encouraged and better conditions should be provided for continuous formal and non-formal education of teachers, through lifelong learning in the countries of the region.
|
|
|
|
Reference
|
| |
Naknadno pridodat članak: provera, normiranje i linkovanje referenci u toku. |
|
|
Bjekić, D. i Zlatić, L. (2006). Komunikaciona kompetencija nastavnika. Čačak: Legenda
|
|
|
Bognar, B. (2008). Učitelji nisu realizatori tuđih ideja nego vlasnici promjena. Profil akademija, 15, 4-7
|
|
|
Bohner, G. & Wanke, M. (2002). Attitudes and attitude change. East Sussex: Psychology Press
|
|
|
Brajša, P. (1994). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine
|
|
|
Cvjetićanin, S., Segedinac, M. i Halaši, T. (2010). Značaj primene metode eksperimenta u razrednoj nastavi. Nastava i vaspitanje, 2, 173-189
|
|
|
Dimbleby, R. & Burton, G. (1998). More Than Words: An Introduction to Communication. London and New York: Routledge
|
|
|
Jerneić, Ž. i Kutleša, V. (2012). Stavovi prema radu, radni učinak i namera da napuste organizaciju sa naučnicima. Suvremena psihologija, 15(1), 43-64
|
|
|
Jorgić, D. (2011). Interaktivno stručno usavršavanje nastavnika. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
|
|
|
Kamenarac, O. (2010). Profesionalni razvoj nastavnika -proces aktivne konstrukcije znanja u autentičnom školskom kontekstu. Pedagoška stvarnost, 1-2, 107-119
|
|
|
Previšić, V. (2003). Suvremeni učitelj: odgojitelj medijator-socijalni integrator. U: B. Ličina (ur.), Učitelj-učenik-škola, Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa u Petrinji (str. 13-19). Zagreb: HPKZ
|
|
|
Sakač, M. i Marić, M. (2014). Nastavnik u kontekstu globalizacije. U: V. Milisavljević (ur.), Zbornik radova naučnog skupa sa međunarodnim učešćem: Nauka i globalizacija (pp. 1127-1137). Sarajevo: Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Filozofski fakultet
|
|
|
Schwarz, N. & Bohner, G. (2001). The construction of attitudes. In: A. Tesser & N. Schwarz (Eds.), Intrapersonal Processes -Blackwell Handbook of Social Psychology (pp. 436-457). Oxford: Blackwell
|
|
|
Španović, S. (2008). Didaktičko oblikovanje udžbenika: Od otkrivajućeg vođenja do samousmerenog učenja. Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine
|
|
|
|
|