Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:19
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:14

Sadržaj

članak: 5 od 158  
Back povratak na rezultate
2022, vol. 17, br. 1, str. 41-44
Razvoj srpske medicine u XIX veku
aKlinički centar Kragujevac, Klinika za pulmologiju, Srbija
bHealth Centre of Petrovac, Department for laboratory diagnostics, Petrovac
cKlinički centar Kragujevac, Klinika za urologiju, nefrologiju i dijalizu, Srbija
dUniverzitet u Kragujevcu, Fakultet medicinskih nauka, Katedra za socijalnu medicinu, uvod u medicinu i veštinu komunikacije sa pacijentom, Srbija

e-adresamocakg@mts.rs
Ključne reči: istorija medicine; Srbija; 19. vek
Sažetak
Padom srednjovekovne srpske države pod tursku vlast, svaka kultura, i medicina izumire, a narod je pribegao narodnoj medicini i samoukim lekarima, empiričarima. Srbi su se počeli školovati u Beču i Pešti, a vec' početkom 18. veka u Novom Sadu je bilo srpskih lekara. U to vreme pojavljuju se prvi lekari sa diplomama u Srbiji, ali uglavnom kao lični lekari beogradskog paše, ili kneza Miloša, odnosno njegovog brata Jevrema u Šapcu. U četvrtoj deceniji 19. veka postavljeni su prvi vojni lekari, a novostvorene četiri komande vojnih okruga dobile su svoje lekare. Srpsko lekarsko društvo pokrenulo je prvi medicinski časopis "Srpski arhiv" 1874. Josif Pančic' piše prve udžbenike iz prirodnih nauka, a dr Ac'im Medovic' prvi udžbenik sudske medicine. Pre Prvog srpsko-turskog rata, civilna ambulanta je brojala 69 lekara, 10 lekarskih pomoc'nika, 26 farmaceuta i pet apotekarskih pomoc'nika, dok je vojna ambulanta imala 19 lekara, pet saniteta, jednog apotekara i četiri apotekarska pomoc'nika. Pokrenuto je zdravstvo i osnivanje Ministarstva zdravlja, te visokoškolske ustanove Medicinskog fakulteta u Beogradu. Vođeni zakletvom, stručnošc'u i iskustvom, tadašnji lekari su uložili značajan napor da unaprede i razviju medicinu u Srbiji u 19. veku.
Reference
Djordjevic, V. (1910) Pedestogodišnjica književnog rada. Beograd: Nova štamparija Save Radenkovića i brata
Ginsberger, O. (1969) Oni produžiše ljudski vek. Sisak: Jedinstvo
Glesinger, L. (1978) Povijest medicine. Zagreb: Školska knjiga
Stanojević, V. (1924) Istorija ratnih zaraza. Beograd
Stanojević, V. (1962) Istorija medicine. Beograd - Zagreb: Medicinska knjiga
Stojan, P.Đ. (1989) Uslovi i razvoj zdravstva u Srbiji u XIX veku. Arhiv za istoriju zdravstvene kulture Srbije, 18(1-2): 153-165
Taller, L. (1938) Od vrača i čarobnjaka do modernog liječnika. Zagreb: Minerva
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: istoriografski prilog
DOI: 10.5937/sanamed17-37207
primljen: 15.03.2022.
prihvaćen: 15.04.2022.
objavljen u SCIndeksu: 08.07.2022.
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka