Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:14
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:14

Sadržaj

članak: 9 od 9  
Back povratak na rezultate
2001, vol. 33, br. 3-4, str. 239-257
Da li je određenje duševnog poremećaja vrijednosno neutralno?
Sidnej, Australija
Ključne reči: sreća; iracionalnost duševnog poremećaja; vrijednosni kriterijumi
Sažetak
Autor razmatra okolnosti pod kojima je sreću moguće klasifikovati kao duševni poremećaj. Njegovo razmatranje inspirisano je radom Ričarda Bentall-a 'Prijedlog da se sreća klasifikuje kao psihijatrijski poremećaj', objavljenim u časopisu za medicinsku etiku ('Journal of Medical Ethics') 1992. godine. Bentall tvrdi da jedini valjan argument da se sreća isključi iz budućih klasifikacija duševnih poremećaja treba tražiti u činjenici da je sreća pozitivno vrijednovana. Po njegovom shvatanju, vrijednosni sudovi ne treba da određuju naš pristup psihijatrijskoj klasifikaciji. Za razliku od Bentala, Kecmanović otvoreno ukazuje na važnost vrijednosnih sudova za klasifikaciju. On tvrdi da vrijednovanje igra i igraće važnu ulogu u pripisivanju duševne poremećenosti. Autor analizira obim do kojega kriteriji (i)racionalnosti, (ne)razumljivosti i (ne)tolerantnosti određenog verbalnog i neverbalnog ponašanja utiču i na laičke i na psihijatarijske sudove o tome da li takvo ponašanje može biti ili zapravo jeste izraz duševnog poremećaja. Svi ovi kriteriji nisu uključeni u DSM-IV jer su autori ovog klasifikacijskog i dijagnostičkog sistema bili vođeni idejom stvaranja vrijednosno neutralnog dijagnostičkog i statističkog priručnika. Činjenica je, međutim, da do sada nijedan socijalno pozitivno vrijednovan način ponašanja, mišljenja ili osećanja nije pobudio nikakvu sumnju u to da njegov protagonist pati od bilo kakve vrste psihičkog poremećaja. Isto važi i za sreću. Ona će ostati izvan klasifikacija duševnih poremećaja sve dok se na nju gleda kao na poželjno stanje kojem se u velikoj meri teži.
Reference
American Psychiatric Association (1994) Diagnostic and Statistical Manual for Mental Disorders. Washington, DC, 4th ed
Bentall, R.P. (1992) A proposal to classify happiness as a psychiatric disorder. J Med Ethics, 18(2): 94-8
Benjamin, W. (1992) The image of Proust. u: Illuminations, London, itd: Fontana
Coulder, J. (1979) The social construction of mind. London-New York, itd: Macmillan Publishing
Dickenson, D., Fulford, B. (2000) In two minds. Oxford, itd: Oxford University Press
Edwards, R.B. (1981) Mental health as rational autonomy. J Med Philos, 6(3): 309-22
Harris, J., Birley, J.L., Fulford, K.W. (1993) A proposal to classify happiness as a psychiatric disorder. Br J Psychiatry, 162: 539-42
Kant, I. (1974) Anthropology from a practical point of view. Hague-Boston-London: Martinus Nijhoff Publishers
Laing, R.D. (1957) Divided self. London, itd: Pelican Books
Merton, R.K. (1957) Social theory and social structure. Glencoe
Morgan, D. (1975) Explaining mental illness. Archives europeennes de sociologie, 16, str. 262-280
Radden, J. (1985) Madness and reason. London, itd: Unwin books
Russel, B. (1967) The conquest of happiness. London, itd: Unwin books
Silverstein, M. (2000) In defense of happiness: A response to the experience machine. Social Theory and Practice, 15, str. 33-58
Spitzer, R.L., Endicott, J. (1978) Medical and mental disorder: Proposed definition and criteria. u: Spitzer R.L., Klein D.F [ur.] Critical issues in psychiatric diagnosis, New York: Raven Press
Wallace, E., Radden, J., Sadler, J.Z. (1997) The philosophy of psychiatry: Who needs it?. J Nerv Ment Dis, 185(2): 67-73
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: neklasifikovan
objavljen u SCIndeksu: 02.06.2007.

Povezani članci