Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:2
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:2

Sadržaj

članak: 1 od 2  
Back povratak na rezultate
2012, vol. 38, br. 3, str. 267-276
Ukupan i raspoloživ prinos biljnih ostataka pšenice, sezona 2012.
Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka, Srbija

e-adresamiodragviskovic@uns.ac.rs
Projekat:
Razvoj i unapređenje tehnologija za energetski efikasno korišćenje više formi poljoprivredne i šumske biomase na ekološki prihvatljiv način, uz mogućnost kogeneracije (MPNTR - 42011)

Sažetak
U sezoni 2011. godine sprovedeno je istraživanje koje je imalo za cilj da utvrdi količinu slame pšenice, koja može da se ubere i nadzemnih žetvenih ostataka, koji ostaju na polju. Istraživanja su ponovljena 2012. godine, u uslovima izuzetne suše. Eksperiment je sproveden na uzorcima sedam sorti pšenice uzorkovanih na dve lokacije. Određene su vrednosti mase frakcija nadzemnog dela biljke: zrna, stabljike, lišća i pleve, a stabljika je izdeljena na pet segmenata kako bi se odredio njihov zbirni maseni udeo. Na osnovu dobijenih rezultata sprovedena je dalja analiza, koja je za cilj imala da se utvrde realne količine slame i žetvenih ostataka na polju, a zatim da se rezultati uporede sa rezultatima dobijenim tokom prethodne godine. Razmatrano je da li ubiranje slame značajnije utiče na eolsku eroziju. Vrednost prosečnog žetvenog indeksa za sve sorte iznosila je 0,49. Na osnovu zbirnog masenog udela stabljika po visini određene su količine ubrane slame i žetvenih ostataka na polju, za visinu reza kosionog aparata 15 cm, koje iznose 2,04 Mg ha-1 i 3,15 Mg ha-1, a njihovi udeli u masi nadzemnih žetvenih ostataka iznose 39,3 i 60,7%, respektivno. Usled sušnih agroklimatskih uslova, vrednosti odstupaju od vrednosti dobijenih prethodne godine, ali se može reći da se pri visini reza 15 cm ubiranjem slame odnosi između 39 i 50% mase ukupnih nadzemnih žetvenih ostataka ili približno između 40 i 55% u odnosu na masu zrna, zavisno od agroklimatskih uslova. Preostali žetveni ostatci na polju omogućavaju adekvatnu zaštitu od eolske erozije. Dobijeni rezultati treba da omoguće potencijalnim korisnicima slame da planiraju količine kao i da budu podloga za ostvarenje održivog upravljanja žetvenim ostatcima u cilju očuvanja plodnosti zemljišta. Bilo bi poželjno da se istraživanje nastavi i narednih godina, u drugačijim agroklimatskim uslovima.
Reference
*** (2004) ASABE S358. 2: Moisture measurement-forages. St. Joseph: American Society of Agricultural and Biological Engineers
ASABE (2009) Terminology and definitions for soil tillage and soil-tool relationships. St. Joseph, MI, Anonim. ASAE EP291.3
Golub, M., Đatkov, Đ., Bojić, S., Martinov, M. (2011) Ukupan i raspoloživ prinos biljnih ostataka pšenice. Savremena poljoprivredna tehnika, 37(2): 185-192
Hickman, J.S., Schoenberger, D.L. (1989) Estimating wheat residue. Manhattan, Kansas: Cooperative Extension Service
Martinov, M. (1982) Energetski potencijal sporednih proizvoda ratarstva. u: Internacionalni simpozijum 'Poljoprivredno mašinstvo i nauka' (IV), proc., Požarevac, str. 497-513
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
objavljen u SCIndeksu: 22.03.2013.

Povezani članci

Nema povezanih članaka