Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:255
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:2

Sadržaj

članak: 5 od 19  
Back povratak na rezultate
Glasnik Šumarskog fakulteta
2014, br. 110, str. 9-32
Proizvodnost sastojina bagrema (Robinia pseudoacacia L.) - na černozemu u Vojvodini
Andrašev Siniša ORCID, Rončević Savo, Ivanišević Petar, Pekeč Saša ORCID, Bobinac Martin ORCID
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

e-adresa: andrasev@uns.ac.rs
Projekat:
Istraživanje klimatskih promena i njihovog uticaja na životnu sredinu - praćenje uticaja, adaptacija i ublažavanje (MPNTR - 43007)

Sažetak
U radu se prikazuju elementi rasta stabala i sastojina bagrema na 15 oglednih površina u Vojvodini u starosti 21-68 godina. Na svakoj ogled- noj površini, na osnovu horizonata pedološkog profila determinisano je zemljište tipa černozem, kao i niže sistematske jedinice (podtip, varijetet i forma), po klasifikaciji Škorić i sar. (1985). Na osnovu srednjih visina sastojine (hL) na podtipu černozema na lesu i lesolikim sedimentima pripadaju visinskim bonitetima od I-IV, a sastojine na karbonatnom eolskom pesku bonitetima II-V (po Redei et al. 2014), što ukazuje na njihovu značajnu varijabilnost sa aspekta proizvodnosti u okviru izdvojenih podtipova černozema. Utvrđene su značajne razlike na nivou podtipova černozema između srednjih visina (p=0,032), ali ne i između srednjih prečnika (p=0,083). Srednji prsni prečnici u istraživanim sastojinama bagrema bili su, prosečno, niži u poređenju sa modelima rasta prečnika za odgovarajuće visinske bonitete i uslovljeni su većim brojem stabala po hektaru od tabličnih (Redei et al., 2014). Zapremina po hektaru je veća od one po tablicama i takođe je uslovljena zatečenim velikim brojem stabala po hektaru.
Reference

*** (1996) Zakon o Prostornom planu Republike Srbije. Službeni glasnik RS, broj 13

*** (2009) Osnova za šume Vojvodine. Novi Sad: Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu

*** (2010) Zakon o Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. Službeni glasnik RS, br. 88

7

Andrašev, S. (2008) Razvojno proizvodne karakteristike selekcionisanih klonova crnih topola (sekcija Aigeiros Duby) u Gornjem i Srednjem Podunavlju. Beograd: Šumarski fakultet, doktorska disertacija

10

Banković, S., Medarević, M., Pantić, D., Petrović, N. (2009) Nacionalna inventura šuma Republike Srbije - šumski fond Republike Srbije. Beograd: Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srbje - Uprava za šume

Barrett, R.P., Mebrahtu, T., Hanover, J.W. (1990) Black locust: A multi-purpose tree species for temperate climates. u: Janick J., Simon J.E. [ur.] Advances in new crops, Portland, OR: Timber Press, 278-283

Cestar, D., Kovačić, Đ. (1982) Tablice drvnih masa crne johe i bagrema. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb, br. 49

de Gomez, T., Wagner, M.R. (2001) Culture and use of black locust. HortTechnology, 11, (2), 279-288

3

Guzina, V., Tomović, Z., Orlović, S. (1994) Pokazatelji rasta bagrema raznih provenijencija na Deliblatskoj peščari. u: Deliblatski pesak, Zbornik radova, 6, 383-390

Guzina, V. (1997) Mogućnosti unapređenja bagremove paše u Srbiji. u: Guzina V. [ur.] Pčelarstvo - Gorani - Životna sredina, Izdanje povodom 'Festivala meda - Novi Sad '97'. 19-21. septembar '97., Novi Sad, (15-23)

Guzina, V. (2006) Bagrem - 'Drvo peščara'. u: Lazić V. [ur.] Bagrem beli, Kulturno-istorijsko društvo 'PČESA', 49-55, Drugo dopunjeno izdanje

64

Hadživuković, S. (1991) Statistički metodi s primenom u poljoprivrednim i biološkim istraživanjima. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet, Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela

Huntley, J.C. (1990) Robinia pseudacacia L. (Black Locust). u: Burns R.M., Honkala B.H. [ur.] Silvics of North America, Hardwoods Agricultural Handbook 654, Washington, DC, Vol. 2, (755-761)

2

Ivaniševič, P., Galić, Z., Pekeč, S., Rončević, S., Andrašev, S. (2011) Podizanje šuma u funkciji zaštite i očuvanja od zaslanjivanja poljoprivrednih zemljišta u Vojvodini. Topola, br. 187-188, str. 183-193

Ivaniševič, P., Galić, Z., Pekeč, S., Rončević, S., Andrašev, S., Kovačević, B. (2013) Značaj podizanja bafer šuma u funkciji zaštite od degradacionog procesa alkalizacije primarnih poljoprivrednih zemljišta u Vojvodini. Topola, br. 191-192, str. 51-62

6

Ivanišević, P., Galić, Z., Rončević, S., Pekeč, S. (2006) Stanišni resursi u funkciji povećanja šumovitosti Vojvodine. Topola, br. 177-178, str. 106-137

2

Ivanišević, P., Galić, Z., Rončević, S., Kovačević, B., Marković, M. (2008) Significance of establishment of forest tree and shrub plantations for the stability and sustainable development of ecosystems in Vojvodina. Topola, br. 181-182, str. 31-40

Keresztesi, B. (1983) Breeding and cultivation of black locust, Robinia pseudoacacia, in Hungary. Forest Ecology and Management, 6(3): 217-244

3

Marković, J., Tatalović, I. (1995) Značaj i uloga vanšumskog zelenila na prostorima Vojvodine. u: EKO-konferencija '95, Zaštita životne sredine gradova i prigradskih naselja, Novi Sad, Novi Sad: Ekološki pokret grada Novog Sada, knjiga I, str. 305-314

1

Marković, J., Rončević, S., Pudar, Z. (1996) Intenzivni zasadi, vanšumsko zelenilo i njihova uloga u proizvodnji drveta, životne sredine Srbije. u: Savetovanje Šume Srbije - stanje projekcije razvoja do 2050. godine i očekivani efekti, Beograd, Zbornik radova I, Beograd: JP 'Srbijašume'

Marković, J., Rončević, S., Andrašev, S., Marinčić, O., Stanisavljević, Z. (1997) Šume i zaštitno zelenilo kao ekološki faktor razvoja grada i okoline Novog Sada. u: Eko-konferencija 97, Zaštita životne sredine gradova i prigradskih naselja, vol. I: 247-251

Milošević, Č. (1988) Tablice za određivanje zapremine trupaca, oble građe, sitnog tehničkog drveta, letava i gredica, greda, dubećih stabala i dr. (62)

Mirković, D. (1965) Jedinstvene visinske krive za bagremove sastojine na Deliblatskom pesku. u: Zbornik Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd, knjiga V, (147)

Panić, Đ. (1969) Prilog proučavanju rastenja i prirasta bora i bagrema na Deliblatskom pesku. u: Bura D. [ur.] Deliblatski pesak, Zbornik radova I, 165-178

4

Pekeč, S., Ivanišević, P., Rončević, S., Kovačević, B., Marković, M. (2008) Plan i program osnivanja šumskih pojaseva u Vojvodini. Topola, br. 181-182, str. 61-70

Peng, H., Stimm, B., el Kateb, H., Mosandl, R. (2003) Die Entwicklung von Robinienund Kiefernaufforstungen auf dem chinesischen Weibei-Loessplateau. u: Mosandl Reinhard, el Kateb Hany, Stimm Bernd [ur.] Waldbau - weltweit, München: Forstliche Forschungsberichte, 192, (210-228)

Rédei, K., Csiha, I., Keserű, Z., Végh, Á.K., Győri, J. (2011) The Silviculture of Black Locust (Robinia pseudoacacia L.) in Hungary: a Review. South-east European forestry, 2(2): 101-107

Rédei, K., Csiha, I., Keserű, Z., Gál, J. (2012) Influence of Regeneration Method on the Yield and Stem Quality of Black Locust (Robinia pseudoacacia L.) Stands: a Case Study. Acta Silvatica et Lignaria Hungarica, 8(1)

Rédei, K., Csiha, I., Keseru, Z., Rásó, J., Végh, Á.K., Antal, B. (2014) Growth and Yield of Black Locust (Robinia pseudoacacia L.) Stands in Nyírség Growing Region (North-East Hungary). South-east European forestry, 5(1) (13-22)

4

Rončević, S., Ivanišević, P., Andrašev, S. (2005) Forest and nonforest greenery in the function of environmental protection and sustainable development of agriculture. Savremena poljoprivreda, vol. 54, br. 3-4, str. 508-513

2

Škorić, A., Filipovski, G., Ćirić, M. (1973) Klasifikacija tla Jugoslavije. Zagreb: Zavod za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta Sveučilišta

112

Škorić, A., Filipovski, G., Ćirić, M. (1985) Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. Sarajevo: Akademija nauke i umetnosti Bosna i Hercegovina, Posebna izdanja, knjiga 13

6

Vlatković, S. (1986) Funkcije šuma i optimalna šumovitost Vojvodine. Novi Sad: Institut za topolarstvo, doktorska disertacija

Vučetić, G. (2009) Razvojno-proizvodne karakteristike bagrema (Robinia pseudoacacia L.) na području 'Visokog peska' SRP 'Deliblatska peščara'. Beograd: Šumarski fakultet, Magistarski rad, rukopis

5

Vučković, M. (1989) Razvojno proizvodne karakteristike crnog bora u veštački podignutim sastojinama na Južnom Kučaju i Goču. Beograd: Šumarski fakultet, doktorska disertacija

Wessely, J. (1873) Die europaische Flugsand und seine Kultur, Besprochen im Hinblicke auf Ungarn und die Banater Wüste insbesondere. Wien, Evropski leteći pesak i njegovo obrađivanje-prevod sa nemačkog J. Mešterović, Bela Crkva 1951/1952
   

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.2298/gsf1410009a
objavljen u SCIndeksu: 17.05.2015.

Povezani članci

Nema povezanih članaka