Metrika

  • citati u SCIndeksu: [5]
  • citati u CrossRef-u:[1]
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:3
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:3

Sadržaj

članak: 6 od 6  
Back povratak na rezultate
2005, vol. 77, br. 11, str. 531-547
Novo krivično procesno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini
Univerzitet u Novom Sadu, Pravni fakultet, Srbija
Sažetak
Tokom 2003. godine u Bosni i Hercegovini je stupilo na snagu novo krivično i krivično procesno zakonodavstvo. Ono se sastoji iz tzv "državnih" i "entitetskih" zakona. U oblasti krivičnog postupka "državni" zakon je ZKP BIH (stupio na snagu 1. marta 2003), a "entitetski": ZKP Federacije BiH. ZKP Republike Srpske (stupili na snagu 1. jula 2003) i ZKP Brčko Distrikta BiH (stupio na snagu 1. avgusta 2003). Novi zakoni su nastali pod uticajem ranijeg jugoslovenskog krivičnog procesnog zakonodavstva, iz koga je preuzet koncept i mnoga procesna rešenja, ali i pod jakim uticajem angloameričkog prava, iz koga je pored ostalog preuzeto pregovaranje tužioca i okrivljenog o krivici, unakrsno ispitivanje, izjašnjavanje o krivici, potvrđivanje optužnice i dr. Primetan je i izvestan uticaj Zakonika o krivičnom postupku SRJ (sada Srbije) iz 2001. godine (naročito u pogledu sistematike zakona koja se razlikuje od sistematike ZKP SFRJ). Zakoni sadrže i nove odredbe koje su u poslednjoj deceniji ušle u skoro sve evropske zakone o krivičnom postupku (npr. o zaštiti svedoka, o širim ovlašćenjima organa krivičnog gonjenja u slučaju posebno opasnih krivičnih dela, naročito organizovanog kriminala). Neka nova procesna rešenja su posledica promena u materijalnom krivičnom pravu (ustanovljavanje krivičnog postupka protiv pravnih lica izostavljanje privatnog tužioca), a neka posledica nastojanja da se postupak učini racionalnijim, svrsishodnijim, ekonomičnijim i efikasnijim (sažimanje broja vanrednih pravnih lekova, uvođenje postupka za izdavanje kaznenog naloga, širenje nadležnosti sudije pojedinca). U pojedinim slučajevima zakonodavac je napustio do sada prihvaćena rešenja i zamenio ih novim bez vidljivih razloga i objašnjenja (npr. izostavljanje supsidijarne tužbe i uvođenje drugog oblika kontrole nad radom javnog tužioca), itd. Zbog svega toga, novi zakoni sadrže veliki broj novih, iako ne i originalnih procesnih rešenja i ustanova. Najvažnija novina koju oni donose tiče se nove organizacije prethodnog postupka, koji više nije u nadležnosti istražnog sudije, već u nadležnosti javnog tužioca, uz sudsku kontrolu koju obavlja sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno saslušanje. U ovom radu autor se posebno zadržava na tome pitanju, ali prikazuje i druga važnija rešenja novih zakona, uz svoju ocenu opravdanosti i vrednosti tih rešenja.
Reference
*** (2003) Sl. glasnik BiH, 36
*** (2003) Sl. novine Federacije BiH, 35 i 56
*** (2003) Sl. glasnik Republike Srpske, 50
*** (2003) Sl. glasnik Brčko Distrikta BiH, 10
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: članak
DOI: 10.5937/gakv0511531G
objavljen u SCIndeksu: 02.06.2007.

Povezani članci

Nema povezanih članaka