Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:30
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:29

Sadržaj

članak: 3 od 48  
Back povratak na rezultate
2020, vol. 10, br. 20, str. 23-40
Rehabilitacija urbanog nasljeđa u službi etno-nacionalnih podijela na primjeru gradova Sarajeva i Banje Luke
Univerzitet u Banjoj Luci, Fakultet političkih nauka, Republika Srpska, BiH

e-adresaranka.peric-romic@fpn.unibl.org
Ključne reči: kulturno-istorijsko nasljeđe; etno-nacionalni identitet; rehabilitacija; revitalizacija; prostor
Sažetak
U radu se razmatra uticaj procesa rehabilitacije i revitalizacije kulturno-istorijskog nasljeđa gradova Banje Luke i Sarajeva na osnaživanje etno-nacionalnih politika/obrazaca podijeljenog društva. Posebna pažnja biće posvećena procesima očuvanja urbanih središta/istorijskih jezgara navedenih gradova, koji su prepoznatljivi kao prostor i razdvajanja i distanciranja za "nepripadajuće" etničke grupe. U tom smislu, rehabilitacija urbanog nasljeđa gradova Banje Luke i Sarajeva neće biti isključivo problematizovana kao očuvanje i estetizacija kulturno-istorijske baštine "per se", već kao vid instrumentalizacije urbanog prostora u svrhu prenaglašavanja etno-nacionalnih identiteta u postratnom periodu. Istraživanje će biti prvenstveno zasnovano na uporedno-istorijskoj analizi raspoloživih podataka o dosadašnjem razvoju urbanih središta. Rezultati istraživanja ukazuju da se navedena instrumentalizacija urbanog nasljeđa manifestuje kroz planiranje i izgradnju/obnovu specifičnih objekata koji se (ne) opravdano uklopaju u postojeći kulturno-istorijski kontekst karakterističan za te gradove. Iz te perspektive primjetno je da kulturno-istorijska jezgra gradova Banje Luke i Sarajeva danas imaju daleko značajniju ulogu u promovisanju etnonacionalnih identiteta i podjela nego što je to bio slučaj u prošlosti. Karakter tih procesa nema isključivo intencionalna obilježja, nego je uslovljen i drugim aktulenim politikama urbanog razvoja koje nemaju etno-nacionalnu pozadinu.
Reference
*** Bascarsija is being built: 'some' building is being built near the old church complex. https://www.frontal.rs/bascarsija-se-gradi-uz-kompleks-stare-crkve-nice-neka-zgrada/, accessed on September 22, 2020
*** Development Strategy of the City of Sarajevo 2012-2020. https://www.novigradsarajevo.ba/uploads/files/shares/Privreda/Dokumenti-strateski/strategija-razvoja%20 Grada%20Sarajevo.PDF, accessed on September 28, 2020
Auge, M. (2001) Nemjesta - uvod u moguću antropologiju supermoderniteta. Karlovac: PSEFIZMA
Badescu, G. (2016) (Post) colonial encounters in the post-socialist city: Reshaping urban space in Sarajevo. Geografiska Annaler: Series B, Human Geography, 98(3), 1-9, https://onlinelibrary.wiley.com/journal/14680467
Basan, M. (2001) Za obnovu urbane sociologije - jedanaest teza. Sociologija, vol. 43, br. 4, str. 345-352, http://www.sociologija.org/admin/published/2001_43/4/420.pdf
City Hall Sarajevo Interduction Vijećnica. https://www.vijecnica.ba/bs/home, September 22, 2020
Čaldarović, O. (2010) Još jednom o urbanoj obnovi. Kvartal, vol. 7, br. 1-2, str. 70-75, https://hrcak.srce.hr/173914
Čaldarović, O. (2011) Urbano društvo na poćetku 21. stoljeća. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk
Dražeta, B. (2018) Nacrt istraživanja javnih gradskih prostora u Mostaru i Sarajevu. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, br. 82, str. 53-70
Džaja, M. (1962) Banja Luka u putopisima i zapisima. Banja Luka: NP Glas
Gül, M., Omićević, N. (2013) Old market v. shopping malls: The Impacts of Changing Consumer practices on Sarajevo's urban morphology. Revsita Lusófona de Arquitectura Educação, Theme III, No. 8-9, pp. 673-694, https://revistas.ulusofona.pt/index.php/revlae/issue/view/635
Hirt, S. (2006) Post-socialist urban forms: Notes from Sofia. Urban Geography, 27(5), 464-488
Hol, S. (2001) Kome treba identitet. Reč, 64/10, str: 2015-233, https://www.fabrikaknji
Hromadžić, H. (2008) Konzumerizam, potreba, životni stil, ideologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk
Husukić, E., Zejnilović, E. (2017) The environmental aesthetics of Sarajevo: A city shaped by memory. Urbani izziv, Vol. 28, No. 1, pp. 96-106, http://urbani-izziv.uirs.si/Portals/uizziv/papers/urbani-izziv-en-2017-28-01-002.pdf
Karaca, A. (2018) The Faculty of Islamic Sciences is building the Center for the Qur'an and Sunnah in Sarajevo. https://www.aa.com.tr/ba/balkan/fakultet-islamskih-nauka-gradi-centar-za-kuran-i-sunnet-u-sarajevu/1217771, September 6, 2020
Kassouha, Z. (2019) Post-conflict tourist landscapes: Between the heritage of conflict and hybridisation of tourism activity. Observations from Bosnia and Herzegovina, https://journals.openedition.org/viatourism/3984#tocfrom1n1
Kuljić, T. (2006) Kultura sećenja. Beograd: Čigija štampa
Lefebvre, H. (1990) The production of space. Oxford: Blackwell Publishing
Maksimović, D. (2015) Završena obnova Ferhadije. https://www.dw.com/bs/zavr%C5%A1ena-obnova-ferhadije/a-18529505, October 5, 2020
Malešević, M. (2012) Administrativni centar Vlade Republike Srpske. Izgradnja, vol. 66, br. 1-2, str. 57-65
Martín-Díaz, J. (2014) Urban restructuring in post-war contexts: The case of Sarajevo. Hungarian Geographical Bulletin, 63 (3), pp. 303-317, https://ojs.mtak.hu/index.php/hungeobull/article/view/2895/2169
Mikić, Đ. (1995) Banja Luka na Krajini hvala. Banja Luka: Opština Banja Luka
Pajvančić-Cizelj, A., Maksimov, K. (2016) Sociološki aspekti proučavanja i revitalizacije graditeljskog nasleđa. Sociologija i prostor, 54 (206) (3), str: 247-263, https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=252952
Perić-Romić, R. (2018) Banja Luka u urbanoj transformaciji. Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci
Petovar, K. (2003) Naši gradovi između države i građanina. Beograd: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije
Petovar, K., Vujošević, M. (2008) Koncept javnog interesa i javnog dobra u urbanističkom i prostornom planiranju. Sociologija i prostor, 46 (179) (1), str. 23-51, https://hrcak.srce.hr/24962
Radović, S. (2013) Grad kao tekst. Beograd: Biblioteka XX vek
Spasić, I., Backović, V. (2017) Gradovi u potrazi za identitetom. Beograd: Filozoski fakultet, Institut za društvena istraživanja
Stanilov, K. (2007) Taking stock of post-socialist urban development: A recapitulation: Political reform, economic development and regional growth in post-socialist Europe. u: Stanilov K. [ur.] The Post Socialist City, Springer, pp. 1-34
Stanković, M., Stanković, S. (2010) Integracija istorijskih repera u održiv razvoj centra Banjaluke - nova paradigma, potreba i imperativ. u: Zbornik pete konferencije o integrativnoj zaštiti, Banja Luka: Republički zavod za zaaštitu kulturno -istorijskog i prirodnog nasljeđa, 173-187
Szelényi, I. (1996) Cities under socialism - and after. u: Andrusz G., Harloe M., Szelényi I. [ur.] Cities after socialism, Oxford - Cembridge: Blackwell Publishers
Ševo, Lj. (1996) Urbanistički razvoj Banja Luke. Banja Luka: Opština Banja Luka
Zlatar-Gamberožić, J., Svirčić-Gotovac, A. (2019) Urbana revitalizacija gradskih središta u Zagrebu i Ljubljani. https://www.researchgate.net/publication/337153518_Urbana_revitalizacija_gradskih_sredista_u_Zagrebu_i_Ljubljani
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/politeia0-29337
primljen: 10.10.2020.
prihvaćen: 03.12.2020.
objavljen u SCIndeksu: 25.05.2021.
metod recenzije: dvostruko anoniman
Creative Commons License 4.0

Povezani članci

Nema povezanih članaka